hrvatski

Zbrinjavanje otpada na kršu - primjer Miljevačkog platoa

Miljevački plato područje je smješteno između rijeke Krke na zapadu, Čikole na jugu, planine Promine na sjeveru i Grada Drniša na istoku. Najvećim ga dijelom izgrađuju vapnenci i dolomiti. Nema izraženih površinskih tokova osim graničnih rijeka Krke i Čikole, ali dobro procjeđuje vodu. Područje Miljevačkog platoa bogato je raznovrsnom florom i faunom. Brojni su speleološki objekti (33), od čega je špilja 52%, jama 45% i kaverni 3%. Na površini su brojne ponikve, što pospješuje infiltriranje vode u podzemlje, a samim tim i unos onečišćenja. Otpad je veliki problem Miljevačkog platoa. Jame i špilje su zatrpane tonama otpada, najčešće organskim i građevinskim, a ponikve građevinskim otpadom. Oko 33% objekata je zagađeno, a to su: Španjova jama, Živkova jama, Jama sa smećem, Bezdanka u Bačićima, Smokvača, Bezdanka u Drinovačkom Gaju, Jama u Lokvicama, Rasadnik 1, Rasadnik 2, Lozovača i Golubinka. Veliki problem predstavljaju i minska područja koja su ostala nakon Domovinskog rata. Lokalno stanovništvo je uglavnom starije dobi i slabo ekološki osvješteno, a jedini način da se situacija popravi je u edukaciji kroz tribine i reklamne materijale, edukacijom djece predškolskog i školskog uzrasta, te akcijama čišćenja u kojima će sudjelovati lokalno stanovništvo.

edukacija; hidrologija; jama; krš; otpad; špilja

nije evidentirano