Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 58688

Hrvatska granica na Kleku


Ćosić, Stjepan; Kapetanić, Niko; Ljubić, Pero; Vekarić, Nenad
Hrvatska granica na Kleku, Dubrovnik: Županija Dubrovačko-neretvanska, 1999 (monografija)


Naslov
Hrvatska granica na Kleku
(Croatian Frontier at Klek)

Autori
Ćosić, Stjepan ; Kapetanić, Niko ; Ljubić, Pero ; Vekarić, Nenad

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Županija Dubrovačko-neretvanska

Grad
Dubrovnik

Godina
1999

Stranica
110

ISBN
953-97111-9-3

Ključne riječi
Dubrovačka Republika; Klek; Bosna i Hercegovina; razgraničenje; katastar
(Dubrovnik Republic; Klek; Bosnia and Herzegovina; cadastre; demarcation)

Sažetak
Nakon višestoljetne pripadnosti cijelog poluotoka Kleka Dubrovačkoj Republici, granica na samom poluotoku formira se osmanskom uzurpacijom dubrovačkog teritorija protivno odredabama Požarevačkog mira iz 1718. godine. Da bi zaustavila daljnju uzurpaciju teritorija i širenje na morski pojas, Mletačka Republika uzurpira vrh poluotoka Kleka koji je u tom času također dubrovački teritorij. Ozakonjeni rezultati te uzurpacije traju do danas: 1) Istočni, veći dio poluotoka Kleka, nasljeđuje austro-ugarska pokrajina Bosna i Hercegovina kao zakoniti sljednik Osmanskog Carstva, NR (SR) Bosna i Hercegovina kao zakoniti sljednik austro-ugarske pokrajine Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina kao zakoniti sljednik SR Bosne i Hercegovine. 2) Zapadni vrh, smanjen korekcijom granice 1857. godine, nasljeđuje austro-ugarska pokrajina Kraljevina Dalmacija kao zakoniti sljednik Mletačke Republike, NR (SR) Hrvatska kao zakoniti sljednik austro-ugarske pokrajine Kraljevine Dalmacije, Republika Hrvatska kao zakoniti sljednik SR Hrvatske. Zbog strateške važnosti Ponte Kleka, svi zainteresirani subjekti, sve do danas, pomno su vodili brigu o toj granici. Osmansko Carstvo i njezini sljednici htjeli su tu granicu ukloniti, prisvojiti Pontu Kleka i tako otvoriti sebi izlaz na more. Mletačka Republika i njezini sljednici branili su tu granicu i tako zadržavali kontrolu nad cijelim obalnim pojasom. No, iako strateški važna, gospodarski inferiorna Ponta Kleka nije izazvala takvu pomnju i pri katastarskom uređivanju. Kad su Austrijanci pravili katastar Kraljevine Dalmacije (od 1817. do 1839.), Ponti Kleka nisu mogli pristupiti i provesti katastarsku izmjeru jer je bila pod osmanskom uzurpacijom. Kad su je napokon mogli katastarski utvrditi, uključili su je u katastarsku općinu Gradac-Neum, a ne u katastarsku općinu Slivno jer je katastar Slivna bio već završen, a katastar Graca-Neuma se upravo izrađivao. Tim rješenjem, dajući prednost načelu ekonomičnosti, Austrijanci su stvorili katastarski nered koji traje do danas. Ponta Kleka presedan je u svjetskim razmjerima. Njezina katastarska pripadnost u trostoljetnom vremenskom razdoblju nije ni u kakvoj korelaciji s političko-teritorijalnom pripadnošću. Dok je na Ponti Klek katastarski nered i nesklad katastra s političko-teritorijalnim statusom, na Velikom i Malom školju savršen je red: u 666 godina, od 1333. do danas oni slijede zakoniti političko-teritorijalni kontinuitet pripadajući Dubrovačkoj Republici i svim njezinim zakonitim sljednicima do Republike Hrvatske. U tom razdoblju od 666 godina katastarska pripadnost Dubi Stonskoj u potpunom je suglasju s njihovom političko-teritorijalnom pripadnošću.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
101109

Ustanove
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti