Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 586852

Hidrološki režim PLitvičkih jezera


Lončarević Gliha, Dženita
Hidrološki režim PLitvičkih jezera 2012., magistarski rad, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Split


Naslov
Hidrološki režim PLitvičkih jezera
(Hydrology of the Plitvice Lakes)

Autori
Lončarević Gliha, Dženita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije

Mjesto
Split

Datum
9.07.

Godina
2012

Stranica
191

Mentor
Bonacci, Ognjen

Neposredni voditelj
Bonacci, Ognjen

Ključne riječi
Hidrologija; krš; travertin; Plitvička jezera
(Hydrology; karst; travertine; Plitvice Lakes)

Sažetak
1) Uvod U uvodnom dijelu date su fizičko-geografske, geološko-hidrogeološke i klimatske značajke šireg prostora Plitvičkih jezera. S obzirom da je osnovni prirodni fenomen Plitvičkih jezera stvaranje sedrenih barijera, u uvodnom dijelu rada je opisan taj proces. Izneseni su uvjeti nastanka sedre, kao i problematika starenja sedre, tipova sedrenja, nastanka sedrenih barijera i vrste sedrenih tvorevina. 2) Povijesni nizovi i njihova analiza U ovom je poglavlju iznesen kritički osvrt na kvalitetu i dužinu raspoloživih hidrološko – meteoroloških povijesnih nizova na širem prostoru sliva Plitvičkih jezera. Treba naglasiti da su zbog ratnih djelovanja tijekom razdoblja 1991.-1995. mnoge stanice bile ili uništene ili se na njima nisu vršila mjerenja te su tek kasnije obnovljena motrenja na njima. Ta je činjenica donekle otežala vršenje analiza. Tamo gdje je to bilo moguće na osnovu regresijskih i korelacijskih analiza izvršilo se produženje hidroloških nizova, te je testirana njihova homogenost. Za povijesne nizove protoka i oborina definirani su trendovi. 3) Režim voda – karakteristični proticaji i njihova prostorna i vremenska raspodjela U ovom poglavlju definirani su prosječni proticaji, njihova prostorna unutargodišnja raspodjela i statističke značajke. Izračunate su vjerojatnosti mjesečnih i godišnjih proticaja korištenjem krivulja raspodjela. Definiran je unutargodišnji raspored koeficijenta varijacije, te je određen koeficijent varijacije godišnjih otjecanja na istraživanim vodotocima. Također su definirane prosječne linije trajanja dnevnih vrijednosti proticaja, te anvelope maksimalnih i minimalnih trajanja. Kod analize velikih voda dat je osvrt na metode za njihovu analizu. Za analizu vjerovatnoće javljanja velikih voda korištena je metoda godišnjih ekstrema. Za male vode analizirana je vjerovatnoća njihove pojave, te je u cilju zaštite i korištenja voda Plitvičkih jezra definiran ekološko prihvatljiv proticaj (EPP) korištenjem različitih empirijskih obrazaca. Obzirom na rezultate prijašnjih istraživanja koja su ukazivala na gubitke vode u gornjem toku Korane, identificirane su godine i razdoblja unutar tih godina kad je korito Korane presušivalo. Također su analizirai gubici vode korištenjem podataka simultanih mjerenja, te prosječnih godišnjih i mjesečni vrijednosti proticaja. 4) Analiza vodostaja Kozjaka i Prošća U okviru ovog poglavlja korištenjem metode regresije anlizirani su odnosi između istovremenih dnevnih vrijednosti vodostaja mjerenih na Prošćanskom jezeru i jezeru Kozjak. Definirani su linearni trendovi prosječnih sezonskih i prosječnog godišnjeg vodostaja za oba jezera, te je potom ispitana značajnost trendova korištenjem jedne parametarske (t-test) i jedne neparametarske (Mann-Kendall test) metode. 5) Slivna površina Plitvičkih jezera Dosadašnja istraživanja potvrđuju pretpostavku da se topografska i hidrogeološka granica sliva Plitvičkih jezera ne poklapaju, čemu je osnovni uzrok okršenost terena. Stoga je u ovom poglavlju definirana orografska slivna površina korištenjem GIS-a („MapInfo Professional“) na bazi digitaliziranih karata 1:25 000, koja je zatim uspoređena s orografskim slivnim površinama dobivenim planimetriranjem na kartama različitih mjerila i snimljenih u različitim vremenskim periodima. U istom sotware–u su određeme površine i opseg jezera, dužine glavnih, te povremenih i stalnih vodotoka. Slivna površina je potom određena, odnosno izračunata primjenom hidroloških metoda (formulama Turc-a i Coutagne-a) koje su zasnovane na proračunu prosječnog deficita otjecanja na bazi poznatih godišnjih oborina i prosječnih godišnjih temperatura zraka. Na osnovu izačunatih slivnih površina određeni su godišnji i višegodišnji koeficijenti oticanja, te koeficijenti oticanja unutar godine (po mjesecima). Razlika orografske i hidrološke slivne površine je komentirana u svjetlu dosadašnjih hidrogeoloških istraživanja sliva Plitvičkih jezera i susjednih slivova s kojima sliv Plitvičkih jezera graniči. 6) Regionalna analiza Rezultati prethodnih analiza su bili uspoređeni s rezultatima hidroloških analiza provedenih na drugim, susjednim slivovima koje imaju, uvjetno rečeno, sličan hidrološko - klimatološki režim. Radilo se o usporedbi vrijednosti karakterističnih prosječnih i specifičnih proticaja Plitvičkih jezera, metodom regionalne analize, s istim karakterističnim protocima s drugih slivova, prvenstveno hrvatskog krša, te krša Bosne i Hercegovine. 7) Bilanca voda Plitvičkih jezera Kako vodna bilanca nekog područja predstavlja kvantifikaciju ciklusa otjecanja na danom prostoru, kada je riječ o Plitvičkim jezerima prostor se morao promatrati odvojeno. Stpga su izvršene bilance voda: 1) Gornjih jezera ; 2) Donjih jezera i gornjeg tok Korane ; 3) Cijelog sliva Plitvičkih jezera. Obzirom da je vodna bilanca rezultat svih čimbenika koji djeluju na taj prostor, prostor mora imati točno određene granice i biti definiran za unaprijed zadato vremensko razdoblje. Vremensko razdoblje za koje se računala bilanca voda je (unutargodišnji i godišnji) ovisilo o raspoloživim ulaznim podacima. Kako isparavanje nije mjereno na prostoru Plitvičkih jezera, pri njegovom proračnu korištene su empirijske metode koje se temelje na uspostavljanju ovisnosti veličine isparavanja u funkciji mjerenih meteoroloških parametara od kojih ono ovisi. Posebno se sproveo proračun isparavanja sa površine jezera, a posebno evapotranspiracije sa sliva. 8) Ključni rezultati i smjernice za daljnji rad Izneseni su ključni rezultati izvršenih hidroloških analiza i proračuna, te su date smjernice za dalja istraživanja koja obuhvataju mjerenja na terenu i istraživanja u uredu. Važno je napomenuti da su sve hidrološke analize provedene u skladu s obimom i kvalitetom raspoloživih povijesnih podataka o parametrima koje definiraju hidrološki režim Plitvičkih jezera.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Građevinarstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
083-0831510-1511 - Proučavanje ekstremnih hidroloških situacija i vodnih rizika u kršu (Ognjen Bonacci, )

Ustanove
Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Split