hrvatski

Opis tvorbenih postupaka u dosadašnjoj literaturi

Iako je naslov rada Opis tvorbenih postupaka u dosadašnjoj literaturi u ovome radu nije riječ o svim tvorbenim postupcima nego samo o tvorenicama nastalim slaganjem, srastanjem prefiksalnom tvorbom i konverzijom, tj. samo onima koje su upitne zbog njihova gramatičkoga, tj. morfološkoga shvaćanja i pitanja jedne ili dviju riječi. Budući da je to i morfološko i semantičko i sintaktičko i leksičko i tvorbeno pitanje ovim se radom htjelo pokazati što se sve o tim tvorenicama može pronaći u dosadašnjoj literaturi. Prvi je cilj bio pokazati probleme i razlike u shvaćanju osnovnih tvorbenih postupaka i načina. Drugi je cilj bio pokazati odnos složenica sa spojnikom -o- i složenica s drugim spojnicima (-u-, -e- i -i-) te složenica bez spojnika i sraslica. U trećemu je problemu riječ o odnosu polusloženica i sraslica. Četvrti je problem odnos složenica s prefiksoidima i polusloženica te složenica s prefiksoidima i prefiksalne tvorbe. Kao zaključak treba reći da su složene leksičke jedinice u normativnim priručnicima (naročito postanak priloga od prijedložnoga izraza: prijedlog + imenica) potpuno neobrađene i da zbog toga privlače veliku pozornost. Pokazalo se da su u njima nestalne i nejasne granice između višerječnice, polusloženice i složenice, tj. granice između riječi, pa se samim tim javljaju problemi u njihovu pisanju. Jedna je riječ od višerječnice prema različitim priručnicima tvorbeno mogla nastati slaganjem, srastanjem , prefiksalnom tvorbom, prefiksalno- sufiksalnom tvorbom ili konverzijom. Budući da taj problem nisu razriješili jezični priručnici on je u pravopisima bio i ostao jednim od gorućih problema.

tvorba riječi; hrvatski jezik

Kvalifikacijski rad obranjen je pred Povjerenstvom: prof. dr. Ivo Pranjković, prof. dr. Marko Samardžija (mentor) i dr. sc. Krešimir Mićanović.