hrvatski

Genetska varijabilnost višnje(Prunus cerasus L.) i fotosintetska učinkovitost u uvjetima suše

Višnja je u Hrvatskoj značajno zastupljena u plantažnom uzgoju. U postojećim nasadima prevladava sorta Oblačinska unutar koje je uočena fenotipska heterogenost. U ovom radu istražena je genetska varijabilnost ukupno 22 genotipa višnje, i to sorti Oblačinska, Maraska, Cigančica te standardnih sorti Kelleris 14, Kelleris 16, Kereška, Rexelle i Heimann konzervna. Korištena su dva tipa molekularnih biljega: mikrosatelitski biljezi (SSR) s ciljem identifikacije sorti i AFLP biljezi s ciljem identifikacije genotipova unutar sorte. Upotrebom 12 SSR biljega utvrđena je mala genetska udaljenost između sorti Maraska i Oblačinska dok je sorta Cigančica u vrlo bliskom srodstvu sa sortom Oblačinska. Sorte Oblačinska, Cigančica i Maraska genetički su okarakterizirane u odnosu na standardne sorte. AFLP biljezima nije potvrđena značajna varijabilnost genotipova unutar sorte Oblačinska koja je dokazana na morfološkoj, pomološkoj i kemijskoj razini. Uočena je značajna korelacija između SSR i AFLP biljega u određivanju genetske varijabilnosti višnje. Identifikacijom sorti višanja tolerantnih na sušu omogućit će se održivost proizvodnje voća s obzirom na predviđene klimatske promjene u budućnosti. U tu svrhu ispitivana je tolerancija na sušu sedam odabranih genotipova višnje (Kelleris 16, Maraska, Cigančica i Oblačinska zastupljena sa 4 genotipa: OS, 18, D6 i BOR) kako bi se izdvojili genotipovi sa željenim svojstvima. U plasteničkom pokusu, biljke višnje bile su izložene stresu uzrokovanom sušom. Relativni sadržaj vode u listu, parametri OJIP testa koji opisuju učinkovitost fotosintetskog sustava na osnovi mjerenja fluorescencije klorofila a te koncentracija fotosintetskih pigmenata mjereni su tijekom pokusa kao biljezi kojima se uspješno može utvrditi tolerancija genotipova na sušu. Indeks fotosintetske učinkovitosti (PIABS) obuhvaća tri ključna događaja u reakcijskom središtu fotosustava II o kojima ovisi fotosintetska aktivnost: apsorpciju energije, hvatanje ekscitona i pretvorbu ekscitacijske energije uslijed odvajanja naboja što pokreće elektronski transport. Uslijed nedostatka vode, vrijednosti PIABS, relativnog sadržaja vode u listu i sadržaja fotosintetskih pigmenata su se uglavnom smanjivale ovisno o genotipu. Prema izmjerenim parametrima sorta Oblačinska, uključujući sva 4 ispitana genotipa među kojima se OS istakao kao najtolerantniji genotip, pokazala je veću toleranciju na sušu u odnosu na sorte Maraska, Cigančica i Kelleris 16.

fluorescencija klorofila a; fotosintetski pigmenti; genetska varijabilnost; molekularni biljezi; OJIP test; relativni sadržaj vode u listu; tolerancija na sušu; višnja

nije evidentirano