hrvatski

Trend razvoja motoričkih sposobnosti učenika od 5. do 8. Razreda

Za optimalan rast i razvoj osobito je važna optimalna razina motoričkih sposobnosti (Findak i sur., 1996). Za njihov razvoj, potrebno je kontinuirano i sustavno tjelesno vježbanje koje učenici ne zadovoljavaju s dva sata nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Upravo zbog toga, stvaranje navike pravilnog korištenja slobodnog vremena posvećenom tjelesnom vježbanju i kretanju postaje s kineziološkog motrišta primarna odgojna zadaća (Prskalo, 2005). Cilj rada je utvrditi razlike u trendu razvoja motoričkih sposobnosti između učenika od 11-14 godine starosti. U istraživanju je korišten uzorak od 434 dječaka osnovnih škola. Subuzorci definirani prema dobi podijeljeni su u 4 subuzorka: 5. razred (srednja dob 11, 22±0, 44) 103 učenika, 6. razred (srednja dob 12, 24±0, 50) 121 učenika i 7. razred (srednja dob 13, 18±0, 41) 108 učenika, 8. razred (srednja dob 14, 19±0, 39) 102 učenika. Uvidom u rezultate vidljivo je da su dobivene tri statistički značajne diskriminacijske funkcije koje pokazuju značajno razlikovanje između definiranih subuzoraka u motoričkim sposobnostima. Rezultati razlika na prvoj diskriminacijskoj funkciji pokazuju da su najvećem razlikovanju između subuzoraka doprinijele varijable koje mjere eksplozivnu snagu, fleksibilnost i brzinu frekvencije pokreta. Manje razlike između istraživanih subuzoraka očituju se u varijablama za procjenu repetitivne snage i koordinacije. Najveći doprinos razlici na drugoj diskriminacijskoj funkciji imaju varijable za procjenu repetitivne snage i u manjoj mjeri varijable koje mjere koordinaciju. Na trećoj diskriminativnoj funkciji razlici između subuzoraka definiranih prema dobi najviše doprinose varijable za procjenu repetitivne i eksplozivne snage. Temeljem dobivenih rezultata može se zaključiti da se trend razvoja motoričkih sposobnosti s obzirom na dob odvija sukladno zakonitostima razvoja motoričkih sposobnosti.

motoričke sposobnosti; učenici; tjelesna i zdravstvena kultura

nije evidentirano