hrvatski

Etno/eko kulturološki zapisi Tomislava Macana: primjer svete Lucije i sredozemne medvjedice

U članku ćemo se zadržati na etnografskim i prirodoslovnim zapisima Tomislava Macana (Dubac, 1905. – Dubrovnik, 1971.), koji je u enciklopedijskim odrednicama zabilježen kao začetnik moderne ekološke misli u Hrvatskoj. Iz mnoštva njegovih etnografskih zapisa zadržat ćemo se na njegovim zapažanjima o danu svete Lucije, gdje u jednom (fikcijskom) pismu, datiranom na Staru godinu 1964. godine, o svetoj Luciji, među ostalim, bilježi kako u njegovu djetinjstvu djecu nije darivao sveti Nikola nego sveta Luce (Macan 2006: 231). Nadalje, iz brojnih njegovih prirodoslovnih zapisa, koji se temelje na kulturnopovijesnim i etnografskim zapažanjima, za ovu smo prigodu odabrali zapise o sredozemnoj medvjedici, za koju, među ostalim, bilježi kako je u pučkoj interpretaciji povezana s morskim čovjekom i morskom ženom, mitskim bićima iz usmenih predaja (Macan 1997/1956: 156-157). Pritom Tomislav Macan optužuje antropocentričnu perspektivu zbog koje je taj sredozemni tuljan u Jadranskome moru izrazito prorijeđen. Naime, navedenu bilješku Macan zapisuje 1956. godine, a danas je sigurno da u Jadranu više ne postoji autohtona populacija ovih životinja, nego ponekad pojedine jedinke dolutaju iz Jonskog mora (usp. Gomerčić 1998). Ukratko, navedenim ćemo člankom nastojati prikazati i etnološku i ekološku nišu kulturoloških zapisa Tomislava Macana, koji otvaraju vrata percepcije od ego-svijesti prema eko-svijesti (usp. Love 1996:230).

Tomislav Macan; sveta Lucija; sredozemna medvjedica; sirena; morska žena; morski čovjek

nije evidentirano