Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 585486

Neoklasicizam u splitskim projektima zagrebačkih arhitekata dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća


Bjažić Klarin, Tamara
Neoklasicizam u splitskim projektima zagrebačkih arhitekata dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća // Klasicizam u Dalmaciji II.
Split, Hrvatska, 2012. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Neoklasicizam u splitskim projektima zagrebačkih arhitekata dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća
(Neoclassicism in Zagreb architects projects dedicated to Split made in 1920's and 1930's)

Autori
Bjažić Klarin, Tamara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Klasicizam u Dalmaciji II.

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 14.-15. lipnja 2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Neoklasicizam; arhitektura; Split; Zagreb; 1920-e i 1930-e
(Neoclassicism; architecture; Split; Zagreb; 1920's and 1930's)

Sažetak
Međuraće se često jednoobrazno predstavlja kao razdoblje internacionalnog stila u arhitekturi zanemarujući niz paralelnih tendencija uključujući klasicizirani modernizam. Inauguriran zgradom Burze za robu i vrednote Viktora Kovačića klasicizirani modernizam dominira arhitektonskom produkcijom Zagreba 1920-ih godina i okosnica je programa Tehničke visoke škole na kojoj se zakonitosti arhitektonske kompozicije i oblikovni vokabular podučava na djelima Andrea Palladija i Friedricha Schinkela. Latentno je prisutan i u projektima i gradnjama u duhu novog građenja čija afirmacija počinje koncem 1920-ih i početkom 1930-ih. Novo građenje se prvotno manifestira isključivo na oblikovnoj razini eliminiranjem ornamenta tj. neutralizacijom zidnog platna, dok se monumentalnost, simetrija i kompozicija s naglašenom hijerarhijom prostora i oblika zadržavaju sve do 1932., odnosno 1933., kada postupno započinje potpuno oslobađanje od stege klasične discipline. Proces će usporiti negativna građevinska konjunktura uzrokovana gospodarskom krizom. Isti slijed evidentan je i u natječajnim projektima javnih građevina zagrebačkih arhitekata namijenjenih Splitu, od osnovnih škola Manuš-Dobri, Veli Varoš, Grad i Lučac, preko Banske palače do Primorske banovine nastalih u rasponu od 1927. do 1939. godine. Cilj izlaganja je utvrditi u kojoj mjeri projekti odudaraju od općeg trenda, odnosno, koliko zbog percepcije Splita kao grada antičke baštine zagrebački arhitekti potenciraju neoklasicističke oblikovne elemente, poglavito u vrijeme kada je novo građenje već prihvaćeno kao cjeloviti prostorni, konstruktivni i oblikovni koncept.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
101-0000000-3046 - Modernizam i prostorni identitet Hrvatske u dvadesetom stoljeću (Boris Magaš, )

Ustanove
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Autor s matičnim brojem:
Tamara Bjažić Klarin, (267071)