hrvatski

Balkanski ratovi u očima zaraćenih. Percepcije i interpretacije

Komparativnom analizom izvora i historiografija država involviranih u Balkanske ratove možemo izvući nekoliko bitnih zaključaka. Do sada ne postoji monografija koja paralelno prati sve zaraćene države, povjesničari balkanskih zemalja uglavnom se bave „našom“ stranom u ratu, a „drugi“ ih zanimaju samo kroz dodire s „nama“. Zbog toga se u radu posvetila pažnja svim balkanskim državama, njihovim pripremama za rat, ratnom djelovanju i posljedicama rata. Do rata je došlo upravo tada jer je Osmansko Carstvo bilo u velikim problemima, a na čelu balkanskih država nalazili su se političari koji su bili spremni barem donekle zanemariti razlike u shvaćanjima ostalih država. Rezultat Prvoga balkanskog rata posljedica je potpune nemogućnosti Carstva za borbu na više bojišta i uspješnih reformi vojski balkanskih država. U Carstvu su trajale ogorčene borbe zagovornika tradicije i mladoturskih reformatora pa ni mobilizacija nije provedena uspješno. S druge strane balkanske saveznice su uz pomoć stereotipa o vjekovnom neprijatelju u redove vojske privukle sve koji su mogli biti mobilizirani. Problem je bio raspodjela osvojenih područja među saveznicima. Na početku rata sputane, suprotnosti velikih ideja su pobjedama u ratu ponovno eksplodirale te se podjela Makedonije nije mogla izvesti bez novog rata. U ratu je Bugarska doživjela katastrofu, Grčka, Srbija i Crna Gora su dobrano povećale svoja područja, a prosperirala je i Rumunjska. Tijekom ratova stvorena je nova država - Albanija. Ona je bila od strane Austro-Ugarske i Italije zamišljena kao tampon zona Grčkoj i Srbiji i brana od njihovog utjecaja na Jadranskom moru. Upotreba avijacije, snimanje filmova te taktičke novosti kod napredovanja balkanskih država, novosti su ovoga rata. Najveći nedostatci vidljivi su u opskrbi raznih vojski i sanitetu. U radu je korišteno puno sjećanja i objavljenih dnevnika koji su inače do sada zanemareni u radovima o Balkanskim ratovima. Pomoću njih možemo doći i do „neslužbene“ slike ratova i do slike ratova iz prve ruke. Uz izvore za ekonomiju u vrijeme ratova, usporedbu službenih politika i historiografskih stavova u raznim državama to je i najvredniji dio rada.

Balkanski ratovi; Balkanski savez; mladoturska vladavina; mobilizacija; Londonske konferencije; razvoj avijacije; sanitet; karikatura i film; zločini; Bukureštanska konferencija

nije evidentirano