hrvatski

Međudjelovanje dijagnostičkih biljega endemske nefropatije

Endemska nefropatija je kronična tubulointersticijska bolest . Do sada su istraživane različite hipoteze i mogući etiološki agensi za nastanak EN. Recentni rezultati istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da je aristolohična kiselina iz vučje stope najvažniji rizični čimbenik. Prema Ivićevoj hipotezi sjemenke vučje stope obzirom da ona raste sa žitom dospijevaju među žito namijenjeno za brašno, zatim mljevenjem do brašna i naposljetku preko kruha do ljudi. Osim brojnih do sada istraživanih hipoteza jedno od obilježja EN je da se u različitim zemljama primjenjuju različiti dijagnostički kriteriji. Specifičnog dijagnostičkog biljega za EN za sada nema. Obzirom na prevalenciju EN se smatra rijetkom bolesti. Time se otvara problem nepouzdano dijagnosticirane bolesti. Za standardizaciju dijagnostičkih biljega preduvjet je analiza njihovog međuoodnosa. U tri endemska sela i jednom kontrolnom 2005. godine provedeno je terensko istraživanje koje je obuhvatilo 1081 ispitanika. Oni su anketirani upitnikom. Izvršen je klinički pregled i uzeta detaljna anamneza. Prema WHO kriterijima ispitanici su svrstani u skupine oboljelih, sumnjivih, pod rizikom i ostali. Nakon praćenja ispitanika za koje se sumnjalo da boluju od EN u razdoblju od 2005. do 2010. godine dijagnoza EN je potvrđena kod njih 23. Demografske i epidemiološke karakteristike ispitanika obzirom na moguću izloženost aristolohičnoj kiselini, kao i identifikaciju mogućih biljega EN analizirani su logističkom regresijom, odnosno multivarijatnim omjerima izgleda (engl. odds ratio) i njihovim 95% intervalom pouzdanosti između pozitivne i negativne skupine. Negativna skupina je definirana ispitanicima koji nemaju EN. Pozitivna skupina je definirana dvama modelima. Prema prvom modelu pozitivnu 120 skupinu čine oboljeli i sumnjivi, a prema drugom oboljeli, sumnjivi i ispitanici pod rizikom. Višedimenzionalni međuodnos dijagnostičkih biljega analiziran je Coplot metodom. Prikazan je odnos oboljelih i ostalih, oboljelih i pod rizikom, te oboljelih i sumnjivih. U tim CoPlot prikazima korišteni su WHO kriteriji ( sedam varijabli) i svi dostupni epidemiološko kliničko dijagnostički kriteriji (osamnaest varijabli). Prevalencija oboljelih u ispitivanom uzorku iznosi 1, 32 %, sumnjivih 3, 6%, a ispitanika pod rizikom 8, 88%. Rezultati obzirom na izloženost vučjoj stopi pokazuju da je vjerojatnost da su uvijek viđali vučju stopu na svojim poljima prije 20-30 godina 2, 5 puta (prvi model), odnosno 2 puta (drugi model) veća među ispitanicima u pozitivnoj nego u negativnoj skupini. Vjerojatnost prema prvom modelu da su ponekad viđali vučju stopu na svojim poljima prije 20-30 godina je 2 puta veća među ispitanicima pozitivne nego među ispitanicima negativne skupine. Vjerojatnost da su prije 20-30 godina uvijek viđali sjemenke vučje stope među sjemenkama namijenjenim za brašno je 2, 6 puta (prvi model) odnosno 2 puta (drugi model) veća među ispitanicima pozitivne nego među ispitanicima negativne skupine. CoPlot vizualizacija pokazuje dobar koeficijent otuđenja i srednju korelaciju kod oba prikaza (uz izuzetak oboljelih i sumnjivih sa osamnaest varijabli). Ova metoda identificira ispitanike koji svojim karakteristikama znatno odstupaju od skupine kojoj pripadaju. Najveću korelaciju kod CoPlot prikaza s WHO kriterijima donose alfa1mikroglobulin i kreatinin, a najmanju dob (CoPlot prikaz oboljelih i ostalih i oboljelih i pod rizikom ) i pozitivna obiteljska anamneza (CoPlot prikaz oboljelih i sumnjivih). Najveću korelaciju kod CoPlot prikaza osamnaest varijabli donose hemoglobin, hematokrit i eritrociti. Najmanju korelaciju pokazuju kod CoPlot prikaza 121 oboljeli i ostali spol i sistolički tlak, oboljeli i pod rizikom sistolički tlak i omjer alfa1 mikroglobulinurije i albuminurije, te kod oboljelih i sumnjivih obiteljska anamneza i spol. Redundanciju pokazuju slijedeće varijable: dužina boravka u obitelji, u selu, u regiji i dob . One su negativno povezane s pozitivnom obiteljskom anamnezom što nam ukazuje na činjenicu da bi određena genska predispozicija mogla utjecati da za pojedine ispitanike vrijeme izloženosti do oboljenja bude kraće. Redundanciju također pokazuju varijable: eritrociti, hematokrit i hemoglobin. U Coplot prikazima koji prikazuju oboljele i ostale pozitivnu povezanost s oboljelim pokazuju alfa1 mikroglobulinurija, kreatinin, albuminurija, proteinurija i obiteljska anamneza na EN, negativnu povezanost pokazuju hemoglobin, hematokrit, eritrociti, glomerularna filtracija procijenjena pomoću Cockroft-Gaultove i MDRD formule, te sistolički i dijastolički tlak, a nepovezanost omjer alfa 1 mikroglobulinurije i albuminurije, trajanje boravka u regiji, obitelji, selu, dob i spol. U CoPlot prikazu oboljelih i pod rizikom , te oboljelih i sumnjivih pozitivnu povezanost sa oboljelima pokazuju alfa 1 mikroglobulinurija, albuminurija, proteinurija i kreatinin . U sva tri prikaza boravak u obiteljima, u regijama, u selu, dob, spol, omjer alfa1mikroglobulinurije i albuminurije nije povezana ni s oboljelima, ni s ostalim skupinama prema WHO kriterijima. Ključnih pet dijagnostičkih biljega različite orijentacije i s najvećom korelacijom uz navođenje samo jednog od redundantnih biljega (s najvećom korelacijom) su : pozitivna obiteljska anamneza, glomerularna filtracija procijenjena Cockroft Gaultovom formulom, proteinurija, hematokrit i alfa 1 mikroglobulinurija. S obzirom na to da hemoglobin, hematokrit i eritrociti pružaju redundantnu informaciju možemo ih koristiti 122 na način da koristimo samo jednog. U odnosu na WHO kriterije glomerularna filtracija procijenjena Cockroft Gaultovom formulom ima veću korelaciju od kreatinina.

međudjelovanje; dijagnostički biljezi; endemska nefropatija

nije evidentirano