hrvatski

Promjene nekih agronomskih svojstava sorata ozime pšenice u ovisnosti o razini agrotehnike.

Unutar tropljnog plodoreda kukuruz-soja-pšenica na pokušalištu Maksimir provedena su dvogodišnja istraživanja (1996. i 1997.) da se utvrdi agronomska reakcija sorata ozime pšenice na dvije razine agrotehnike, uvjetno označenih kao visoka i niska razina. Visoka razina imala je ove značajke: duboko oranje na 30-32 cm, gnojidba s ukupno 194 kg/ha N, 130 kg/ha P i 130 kg/ha K, intenzivna zaštita od korova, bolesti i štetnika, a niska: oranje na 20-22 cm, gnojidba s ukupno 59 kg/ha N, 104 kg/ha P i 104 kg/ha K, zaštita od korova manje učinkovitim herbicidom (na bazi 2,4 D) uz primjenu insekticida, a bez fungicida. Na svakoj razini agrotehnike postavljen je istovjetan dvofaktorijelni pokus s osam sorata pšenice u dvije gustoće sjetve (440 i 770 klijavih zrna/m2) po strip-plot shemi u pet ponavljanja. Sana i Darka, dvije najprinosnije sorte na visokoj razini agrotehnike, također su bile u skupini sorata s najvišim prinosima na niskoj razini agrotehnike. U svih sorata pšenice dobiven je povećan broj klasova/m2 i prinos zrna pri gustoj sjetvi na obje razine agrotehnike. Utvrđene su razlike između sorata za prinos i komponenete prinosa zrna na obje razine agrotehnike, dok su na niskoj razini agrotehnike sve sorte slično reagirale. Vegetacijska godina, sorta i njihova interakcija značajno su utjecale, kako na masu 1000 zrna, tako i na hektolitarsku masu. Masa 1000 zrna bila je manja na visokoj razini agrotehnike te u većine sorata u gustoj sjetvi na obje razine agrotehnike. Hektolitarska masa bila je neznatno veća na visokoj razini agrotehnike te značajno veća u većine sorata u gustoj sjetvi na obje razine agrotehnike.

agrotehnika; komponente prinosa; prinos zrna; pšenica; sorta

nije evidentirano