hrvatski

Analiza kvantitativnog dermatoglifskog uzorka u visoko natprosječno inteligentnih ispitanika

Dermatoglifi digitopalmarnog kompleksa su visoko nasljedne osobine , a njihova kvantitativna svojstva se nasljeduju poligenski , teže se mjenjaju i manje su podložna genetskom driftu i nasljednim promjenama . Ona su odraz međusobnog djelovanja genetskih čimbenika okoline u ranom intrauterinom razdoblju . Omogućavaju nam uvid u genetska i embriološka zbivanja tijekom rane embriogeneze Dermatoglifi su relativno kasno našli svoje mjesto u kliničkim istraživanjima . Prvi radovi su se odnosili na dermatoglifska svojstva u bolesnika sa Downovim sindromom . Penrose je (1949) ukazao na vrijednost atd-kuta , koji je znatno povećan kod tih bolesnika , kao i kod njihovih majki , braće i sestara . Kasnija istraživanja su pokazala da je atd-kut značajno povećan u drugim sindromima koji prate mentalnu retardaciju . Dermatoglifske analize osoba s nedovoljnom mentalnom razvijenošću su pokazale da je moguća diskriminacija nedovoljno mentalno razvijenih od prosječne populacije u prvom redu pomoću kvantitativnih dermatoglifskih svojstava palmarne lokalizacije . S obzirom da su kvantitativna svojstva visoko nasljedno determinirana, logičan zaključak je da je razlika u dermatoglifskoj strukturi u osoba sa nedovoljnom mentalnom razvijenošću uglavnom uvjetovana nasljednim čimbenicima . Prema Burtovoj multifaktorskoj teoriji nasljeđivanja inteligencije , u njenom određenju sudjeluje veliki broj gena , čije je djelovanje slično , kumulativno i malo . Ako bi nivo inteligencije isključivo ovisio o nasljednim čimbenicima i njihovom sazrijevanju , inteligencija jedne osobe bi uvijek ostala jednaka u odnosu na ostalu populaciju iste dobi . Međutim uzevši u obzir utjecaj čimbenika okoline možemo govoriti o relativnoj stabilnosti kvocijenta inteligencije . Postoje dokazi o relativnoj stabilnosti kvocijenta inteligencije unutar populacije . Prema Wechslerovoj statističkoj klasifikaciji inteligencije osobe sa nedovoljnom mentalnom razvijenošću zastupljene su u jednakom postotku (6, 72%) kao i superiorne osobe sa visoko natprosječnom inteligencijom . Osnovna pretpostavka ovog rada je bila "biološka razlika" između skupine visoko nadprosječno inteligentnih ispitanika i opće populacije oba spola te mogućnost da se ta razlika pokuša ustanoviti proučavanjem osobina digitopalmarnih dermatoglifa . U ovom radu je učinjena analiza kvantitativnih svojstava dermatoglifa digitopalmarnog kompleksa u skupini od 70 ispitanika sa visoko natprosječnom inteligencijom . Analizirano je 18 varijabli (broj grebena na svim prstima , broj grebena između triradiusa dlana i atd-kut) kod obje skupine uz primjenu deskriptivnih statističkih metoda , analize varijance i diskriminacijske analize u prostoru manifestnih varijabli. Provedeno istraživanje je ukazalo na statistički značajno povećanje vrijednosti FRD1, FRD5, cd-rc-D, FRL1, FRL5 kao i smanjene vrijednosti atd- kutiova obostrano , kod muških ispitanika, te povećanje broja grebena za vrijednosti FRD1, FRD5, FRL1, kao i smanjenje vrijednosti atd-kuteva obostrano , kod ženskih ispitanika . To su glavni diskriminatori , uz mogućnost da se diskriminacijskom analizom pravilno klasificira oko 80% ispitanika , što visoko nadilazi statističku slučajnost . Rezultati provedenog istraživanja upućuju na mogućnost diskriminacije osoba s visoko natprosječnom inteligencijom i opće populacije na temelju dermatoglifskog statusa . S obzirom na visoku nasljednu određenost kvantitativnih dermatoglifskih svojstava zaključujemo da je razlika u dermatoglifskoj strukturi superiornih osoba uglavnom uvjetovana nasljedniom čimbenicima . Uzevši u obzir slične nasljedne osobine , dermatoglifi bi mogli biti korisni u istraživanju inteligencije i u diskriminaciji pojedinih kategorija od prosječne populacije.

dermatoglifi

nije evidentirano