hrvatski

Promjene i tipologija režima protoka rijeka u Hrvatskoj

Predmet istraživanja i ujedno ključno istraživačko polazište disertacije je prostorna različitost protočnih režima rijeka te njihove promjene u posljednjem dvadesetogodišnjem razdoblju (1990.-2009.) u Hrvatskoj. Cilj je analiza promjena i izrada tipologije protočnih režima u Hrvatskoj. Kao osnovni alat za analizu vremenskih promjena korištene su kvantitativno- statističke metode za analizu trenda (Wilcoxonov test, linearni trend, Sezonski Mann-Kendallov test, Kendall-Theilov test) dok je za analizu prostornih razlika izrađena tipologija (klaster analiza – Wardova metoda, Manhattan udaljenost). Za analizu i vizualizaciju korištene su metode tematske kartografije. Analiza je rezultirala spoznajom o vrsti i intenzitetu recentnih promjena protoka na rijekama u Hrvatskoj te tipološkom diferencijacijom pojedinih tekućica prema režimu protoka. Korišteni su podatci ukupno 116 mjernih stanica ; za analize trendova 53 stanice dok je tipologija napravljena za 76 stanica na 51 hrvatskoj tekućici. Vremenski obuhvat istraživanja bio je promjenjiv s obzirom na vrstu testa. Za najveći broj stanica izvršena je analiza trendova promjena za razdoblje 1990.-2009. za koje je izrađena i tipologija režima protoka. Preko polovine od 53 analizirane stanice ima negativan trend protoka, a kod većine tih stanica trend nije statistički značajan. Značajnija smanjenja uočavaju se kod manjih nizinskih tekućica srednje i istočne Hrvatske. Veće tekućice kontinentalnog dijela (Sava, Drava, Mura) bilježe manji pad ili porast. Izraženiji porast godišnjih protoka bilježi se jedino u poriječju Kupe. Izraziti je trend povećanja protoka u proljeće, posebice kod rijeka koje se prihranjuju snježnicom. Za ljetne mjesece pad protoka najizraženiji je u istočnom i zapadnom dijelu Hrvatske te u Gorskoj Hrvatskoj. Gotovo je unificiran trend smanjenja protoka u jesenskim mjesecima. Trendovi za zimske mjesece nude s jedne strane povećanje protoka u dijelu Hrvatske s maritimnim pluviometrijskim režimom (Gorska Hrvatska, Istra, Lika, Dalmacija), a s druge strane uglavnom smanjenje protoka u dijelu s kontinentalnim pluviometrijskim režimom (iznimka je gornji dio toka Save). Klaster analizom, na temelju krivulja godišnjeg hoda protoka, prepoznato je 7 tipova protočnih režima: 1) Alpski snježno-kišni režim, 2) Dinarski kišno-snježni režim, 3) Peripanonski kišno-snježni režim, 4) Panonski kišno-snježni režim, 5) Panonski kišni režim, 6) Sredozemni kišno-snježni režim i 7) Sredozemni kišni režim.

hidrogeografija ; hidrologija ; rijeka ; protok ; promjene protoka ; protočni režim ; statistička analiza ; klaster analiza ; Hrvatska

nije evidentirano