hrvatski

Može li se genetičko testiranje smatrati biotehnologijom?

Usprkos svom zavidno dugom povijesnom razvoju i činjenici da je mnogi smatraju znanstvenom granom XXI. stoljeća par excellence, biotehnologija još uvijek nema dovoljno određenu definiciju. Dostupne varijante gotovo u pravilu uključuju sljedeće elemente: korištenje znanstvenih znanja i tehničkih dostignuća u živim bićima ; primijenjena biologija koja podrazumijeva uporabu živih organizama i bioprocesa u inženjerstvu, tehnologiji i medicini ; industrijsko korištenje organizama, dijelova organizama ili bioloških materijala ; korištenje bioloških znanja u unapređenju proizvodnje i poslovanja itd. Razvoj i grananje ove znanstvene grane najbolje se očituje u uvođenju „boja“, kojima se imenuju pojedini dijelovi biotehnologije: „zelena“ biotehnologija označava primjenu u agrikulturi, „plava“ biotehnologiju mora i voda, „bijela“ industrijsku, dok se „crvena“ biotehnologija odnosi na medicinske procese. Kada je riječ o biotehnologiji u medicini, najčešće se misli na proizvodnju lijekova, farmakogenomiku, gensku terapiju, genetičko testiranje i slično. Genetičko je testiranje u posljednjih nekoliko godina postalo uobičajen postupak u medicini (moguća etička opterećenost tiče se korištenja rezultata, privatnosti i tajnosti podataka, dostupnosti testiranja, prava na ne-poznavanje genetičkog statusa, dobrovoljnost ili obvezatnost testiranja, itd.), no ujedno predstavlja važan korak prije moguće genske terapije. Cilj je ovog rada ukazati na dvojbenost smještanja genetičkog testiranja u domenu biotehnologije iz barem dva razloga: prvi je motiv provođenja (genetičko testiranje nije usmjereno k interveniranju/izmjenama na živom organizmu), a drugo su očekivanja (provođenje genetičkog testiranja opravdava se upravo time da nema posljedica za onoga na kome se provodi).

genetičko testiranje, definicija, biotehnologija, društvena korist

nije evidentirano