Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 58436

Utjecaj promjena stanišnih prilika na strukturu, razvoj i proizvodnju nizinskih šumskih ekosustava


Matić, Slavko; Anić, Igor; Oršanić, Milan
Utjecaj promjena stanišnih prilika na strukturu, razvoj i proizvodnju nizinskih šumskih ekosustava // Međunarodna konferencija održivo gospodarsko korištenje nizinskih rijeka i zaštita prirode i okoliša / Prpić, Branimir ; Jakovac, Hranislav (ur.).
Zagreb: Hrvatsko šumarsko društvo; EURONATUR, 1998. str. 83-93 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Utjecaj promjena stanišnih prilika na strukturu, razvoj i proizvodnju nizinskih šumskih ekosustava
(The influence of the changes in site conditions on the structure, development and production of lowland forest ecosystems)

Autori
Matić, Slavko ; Anić, Igor ; Oršanić, Milan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Međunarodna konferencija održivo gospodarsko korištenje nizinskih rijeka i zaštita prirode i okoliša / Prpić, Branimir ; Jakovac, Hranislav - Zagreb : Hrvatsko šumarsko društvo; EURONATUR, 1998, 83-93

Skup
Međunarodna konferencija održivo gospodarsko korištenje nizinskih rijeka i zaštita prirode i okoliša

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27-28.05.1998.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Nizinske šume; poplavne šume; struktura sastojine; sušenje šuma
(Lowland forests; floodplain forests; stand structure; forest dieback)

Sažetak
Srednjodobne, starije i stare sastojine hrasta lužnjaka u kojima je došlo do spuštanja razine podzemnih voda počinju se sušiti slabijim intenzitetom. Sastojine u kojima je povećana razina i trajanje zastojnih površinskih voda ubrzano se suše povećanim intenzitetom. Sastojine u kojima je pala razina podzemnih, a povećala se učestalost i trajanje površinskih voda, suše se intenzitetom katastrofalnih razmjera. Osim sušenja, šumsko se stanište zakorovljuje, zamočvaruje, a tlo degradira. Ako je moguće pravovremeno ukloniti primarne uzroke sušenja, na primjer površinskom odvodnjom, sastojina se može oporaviti. U ostalim slučajevima nužno je pristupiti obnovi sastojine koja se obavlja, ovisno o intenzitetu sušenja, na tri načina: - prirodnom ili umjetnom obnovom pod zastorom krošanja matične sastojine, - umjetnom obnovom sastojina sadnjom sadnica hrasta lužnjaka i poljskoga jasena ukoliko nije došlo do degradacije šumskoga tla, - umjetnom obnovom sadnicama pionirskih vrsta drveća (poljskoga jasena, crne johe, vrba i dr.) kao nužnom mjerom dugotrajnoga oporavka degradiranoga šumskoga tla i posrednoga povratka klimatogene sastojine hrasta lužnjaka. Sušenja sastojina hrasta lužnjaka izazvana promjenama vodnoga režima dovode do niza problema u gospodarenju šumama, i imaju teške posljedice na gospodarske i općekorisne (zaštitne i socijalne) funkcije. Problemi su izraženi zbog fiziološkoga slabljenja pojedinih stabala i čitavih sastojina što se manifestira opadanjem prirasta drvene mase, sušenja pojedinih stabala i čitavih sastojina uz brzo propadanje drvne mase zbog truljenja i napada štetnika što se odražava na smanjenu vrijednosti sortimenata, zamočvarenja i zakorovljenja tla zbog kojih su troškovi sječe, izrade i transporta drva znatno povećani, nagloga sušenja starijih stabala i sastojina, izostanka uroda sjemena, nemogućnosti prirodne obnove, propadanja mladih sastojina u razvojnom stadiju pomlatka u uvjetima prekomjerne vlažnosti staništa, smanjenja općekorisnih i gospodarskih vrijednosti šuma, poremećene strukture sastojina, gubljenja obilježja stabilnosti, potrajnosti i biološke raznolikosti te stalnih regresivnih procesa koji vode do totalne degradacije. U takvim nenormalnim uvjetima života šuma pored sušenja dolazi do intenzivne degradacije tla te je nužno puno materijalnih sredstava i vremensko razdoblje mjereno u stoljećima kako bi se uspostavilo prvobitno stanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
068001

Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb