Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 584228

Zagora – dobitnik ili gubitnik u litoralizaciji srednje Dalmacije


Faričić, Josip
Zagora – dobitnik ili gubitnik u litoralizaciji srednje Dalmacije // Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa globalizacije i litoralizacije / Matas, Mate ; Faričić, Josip (ur.).
Zadar i Split: Sveučilište u Zadru, Kulturni sabor Zagore, Matica hrvatska - Ogranak Split, 2011. str. 101-116 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


CROSBI ID: 584228 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Zagora – dobitnik ili gubitnik u litoralizaciji srednje Dalmacije
(Zagora - winner or loser in littoralization of Central Dalmatia)

Autori
Faričić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa globalizacije i litoralizacije / Matas, Mate ; Faričić, Josip - Zadar i Split : Sveučilište u Zadru, Kulturni sabor Zagore, Matica hrvatska - Ogranak Split, 2011, 101-116

Skup
Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa globalizacije i litoralizacije

Mjesto i datum
Dugopolje, Hrvatska, 19-21.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Zagora; srednja Dalmacija; litoralizacija; društveno-geografska preobrazba
(Zagora; Central Dalmatia; littoralization; socio-economic transformation)

Sažetak
Zagora je zaobalni prostor srednje Dalmacije u kojem se posljednjih desetljeća zbivaju intenzivni društveno-gospodarski procesi koji korjenito mijenjaju njezina temeljna obilježja, osobito tradicionalnu prostornu organizaciju. Gotovo je neshvatljivo kako se nadomak Splitu, Trogiru i Šibeniku, na svega 20 do 30 min vožnje osobnim automobilom ili cestovnim javnim prijevozom (kao nove geografske odrednice za udaljenost), dakle, u neposrednoj blizini tih hrvatskih primorskih gradova, tako malo očituje maritimnost u društveno-gospodarskom smislu. Kao da se utjecaj mora osjeća samo do prve crte grebena primorskih uzvisina. Prevladavajući procesi depopulacije i deagrarizacije događaju se u kontekstu sveobuhvatne litoralizacije u primorskom prostoru Hrvatske. Taj složeni proces je spontan, a u hrvatskim obalnim regijama, pa tako i u srednjoj Dalmaciji, zbiva se uglavnom nekoordinirano i neplanirano kao posljedica dugotrajnijeg procesa demaritimizacije Hrvatske i prostorno-strateške jadranske (dez)orijentacije. Svojevrsni apsurd u kojem Hrvatska kao primorska zemlja u kojoj je, sukladno općim procesima na obalama susjednih sredozemnih zemalja, litoralizacija činjenica koja se očituje u fizionomskoj i funkcionalnoj preobrazbi obale i zaobalja, još uvijek nije u cjelosti zadobila atribut pomorske zemlje koja sustavno – planski i dugoročno – oslanja svoj svekoliki razvitak na golemim potencijalima obale, otoka i pripadajućeg mora. Ipak, noviji prostorno-planerski dokumenti od državne do loklane razine kao i sporadični te metodološki i funkcionalno nepovezani koraci lokalnih zajednica pokazuju postupni i spori zaokret od polariziranog prema uravnoteženom razvitku obalnih regija duž cijeloga geografskog profila zaobalje – obala kopna – otoci. Donedavno napušteno i zapušteno područje najvećeg dijela Zagore poprima veliku vrijednost u onim društveno-gospodarskim sustavima koji svoj razvoj temelje na održivosti, odnosno uvažavanju svih elemenata prirodne i kulturne baštine koja nije samo geografska kulisa već dinamična sastavnica prostora. Razmišljajući o Zagori kao gubitniku i dobitniku u procesu litoralizacije srednje Dalmacije moguće je pronaći argumente pro i contra obje kolateralno "natjecateljske" kategorije. Zacijelo je s aspekta dosadašnjega ruralnog egzodusa i nebrige šire društvene zajednice prema zagorskom prostoru moguće apostrofirati gubitnički položaj Zagore. Istodobno, ekološki uglavnom očuvan prostor ujedno je područje velike bioraznolikosti i areal prežitaka tradicionalne hrvatske ruralne kulture. Najjednostavnija slika zagorskog sela je takva da su školska zvona u omanjim soc-realističkim betonskim zdanjima utihnula, a zrak je ispunjen pogrebnim zvonima s drevnih hrvatskih kamenitih crkvica, oaza mira i duhovnosti. Međutim, preostalo stanovništvo Zagore nije moguće u potpunosti izjednačiti sa statičnim auditorijem koji bi takav scenarij dodatno motivirao na odlazak u obližnje ili udaljenije hrvatske gradova i druga odredišta iseljavanja. Pozitivni primjeri, doduše rijetki, kao što je slučaj Dugopolja, svjedoče da je smislenim planiranjem prometne i ostale infrastrukture kao i inicijativom lokalne zajednice moguće iskoristiti temeljne razvojne resurse razvijajući različite oblike ekonomije, stvarajući nove gospodarske i društvene vrijednosti, a istodobno rasterećujući obližnji splitski prostor koji se guši u urbanističkom kaosu i gospodarskoj recesiji. Doista, za Zagoru je ohrabrujuća slika da u zaleđu drevnoga Splita, najvećega i najvažnijega hrvatskog primorskog grada, u okružju stjenovitoga krškog reljefa i uz novoizgrađene tvorničke i trgovačke zgrade odjekuju note vrhunskih klasičnih djela i uzvici s vrsno uređenih sportskih terena. Međutim, različiti geografski pokazatelji još ne mogu potvrditi tezu da bi Zagora bila eventualni dobitnik litoralizacije srednje Dalmacije, budući da je primjera društvene i gospodarske revitalizacije malo, a i spomenuti uzlet Dugopolja ima nepredviljiv utjecaj na ekološki labilan prostor, koji, važno je istaknuti, hidrološki gravitira Jadru, vodoopskrbnoj osnovici Splita i okolnog prostora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija



POVEZANOST RADA


Projekti:
269-2693084-1177 - Geografske osnove razvoja litoralnih regija Hrvatske (Magaš, Damir, MZOS ) ( POIROT)

Ustanove:
Sveučilište u Zadru

Profili:

Avatar Url Josip Faričić (autor)


Citiraj ovu publikaciju

Faričić, Josip
Zagora – dobitnik ili gubitnik u litoralizaciji srednje Dalmacije // Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa globalizacije i litoralizacije / Matas, Mate ; Faričić, Josip (ur.).
Zadar i Split: Sveučilište u Zadru, Kulturni sabor Zagore, Matica hrvatska - Ogranak Split, 2011. str. 101-116 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
Faričić, J. (2011) Zagora – dobitnik ili gubitnik u litoralizaciji srednje Dalmacije. U: Matas, M. & Faričić, J. (ur.)Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa globalizacije i litoralizacije.
@article{article, author = {Fari\v{c}i\'{c}, J.}, year = {2011}, pages = {101-116}, keywords = {Zagora, srednja Dalmacija, litoralizacija, dru\v{s}tveno-geografska preobrazba}, title = {Zagora – dobitnik ili gubitnik u litoralizaciji srednje Dalmacije}, keyword = {Zagora, srednja Dalmacija, litoralizacija, dru\v{s}tveno-geografska preobrazba}, publisher = {Sveu\v{c}ili\v{s}te u Zadru, Kulturni sabor Zagore, Matica hrvatska - Ogranak Split}, publisherplace = {Dugopolje, Hrvatska} }
@article{article, author = {Fari\v{c}i\'{c}, J.}, year = {2011}, pages = {101-116}, keywords = {Zagora, Central Dalmatia, littoralization, socio-economic transformation}, title = {Zagora - winner or loser in littoralization of Central Dalmatia}, keyword = {Zagora, Central Dalmatia, littoralization, socio-economic transformation}, publisher = {Sveu\v{c}ili\v{s}te u Zadru, Kulturni sabor Zagore, Matica hrvatska - Ogranak Split}, publisherplace = {Dugopolje, Hrvatska} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font