hrvatski

Utjecaj dominantnog tona tiskovne podloge na kolorimetrijske karakteristike reprodukcije

Papiri koji imaju vecu kromaticnu vrijednost (C*) više utjecu na boje, to jest na njihovu reprodukciju, a to narocito dolazi do izražaja smanjivanjem vrijednosti postotka pokrivenosti površine tih boja. Kod manjeg utjecaja tona tiskovne podloge na boju razlika (?E) izmedu boje na referentnom uzorku (originalu) i boje na tiskovnoj podlozi koja posjeduje odredeni ton (reprodukciji) se sve više smanjuje s povecanjem pokrivenosti površine tih boja. Vece smanjenje razlike (?E) se u tom slucaju dešava vec na manjim vrijednostima pokrivenosti površine. I obratno. Što je veca razlika u kutu tona izmedu tona tiskovne podloge i tona boje na koju ona utjece, dolazi do vece promjene u tonu promatrane boje. Promjena u tonu se povecava sve dok tonovi tiskovne podloge i promatrane boje ne postanu komplementarni. Ton tiskovne podloge na komplementarnu boju djeluje tako da joj smanjuje kromaticnost i to smanjenje kromaticnosti je najvece u odnosu na smanjenja kromaticnosti kod ostalih boja. Promjena u kromaticnosti je manja što je kut tona tiskovne podloge bliži kutu tona promatrane boje. Kod boja suptraktivne sinteze (primarne boje) komplementarni ton tiskovne podloge uz utjecaj na promjenu kromaticnosti boje i to prema akromaticnosti utjece i na promjenu u tonu boje. Do promjene u tonu boje dolazi zato što komplementarni ton tiskovne podloge smanjuje utjecaj suprotnog tona (žuti - plavi, crveni - zeleni) u boji pa se dešava pomak kuta tona tih boja prema crvenom, zelenom ili plavom tonu. Na primjer, kod 4. uzorka zeleni ton tiskovne podloge utjece na purpurnu boju tako da joj smanjuje kromaticnost, a uz tu promjenu dolazi i do smanjenja kromaticne vrijednosti za crveni ton (a*) i pomaka tona purpurne boje prema plavom tonu. Ako tiskovna podloga ima izražene kromaticne vrijednosti za dva tona (žuti i zeleni kao što je slucaj kod 2. uzorka, žuti i crveni, plavi i zeleni, plavi i crveni) veci utjecaj na reprodukciju ima onaj ton sa vecom kromaticnom vrijednošcu (a* ili b*). Promjena tona tiskovne podloge ima veci utjecaj na karakteristicne boje koje se teže reproduciraju nego na primarne (zelenoplava, purpurna, žuta), sekundarne (crvena, zelena, plava) i crnu boju. Izuzetak su one karakteristicne boje ciji ton odgovara tonu tiskovne podloge, na primjer u slucaju boje neba i 3. tiskovne podloge, ili je razlika izmedu boje tiskovne podloge i promatrane boje maia. Kod crne boje došlo je do najmanje promjene u tonu (DH) s promjenom tona tiskovne podloge. Najveca promjena u kromaticnosti (DC*), te najmanja u tonu (DH) i svjetlini (DL*), u slucaju crnih boja, s promjenom tona tiskovne podtoge dogada se kod crne boje dobivene zelenoplavim, purpurnim i žutim bojilom.

Tiskovna podloga; bojila; kolorimetrijska svojstva otiska; virtualni doživljaj

nije evidentirano