hrvatski

Trianon, podjela svjetova i bačko-baranjski Hrvati

Krajem Prvoga svjetskog rata Hrvati Bačke i Baranje sudjeluju u stvaranju južnoslavenske države očekujući da će u njoj ostvariti sva ona prava koja su im dokidana za vrijeme austro- ugarske vlasti. Stvaranjem jugoslavenske države proces asimilacije i oslobođenja smatrali su završenim. Međutim, uspostavljena demarkacijska crta razdvajanja u studenome 1918. nije bila i konačna državna granica prema Mađarskoj. Trianonski mirovni ugovor podijelio je Hrvate (Bunjevce, Šokce, Bošnjake) kao i druge narode graničnom crtom koja ih je višestruko razdvajala (kulturno, politički, gospodarski), pa je društveni razvoj dotad snažno povezanih zajednica tekao odvojeno. Djelovanjem agilnih pojedinaca“radićevaca” i “klerikalaca”među pukom mađarizacija Bunjevaca i Šokaca ustuknula je pred hrvatskim nacionalizmom. Istodobno sve zastupljenija “radićevština” postaje glavnom obranom njihova hrvatskog identiteta pred srpskim nacionalizmom. Atentat na Stjepana Radića i hrvatske zastupnike djelovao je na prevladavanje nesuglasica među Hrvatima te postupnu političku homogenizaciju koja će u godinama pred Drugi svjetski rat doživjeti svoj vrhunac. Ističući na prvo mjesto hrvatsko ime Bunjevci i Šokci su dobili svoj jasan nacionalni pravac, a time i političku snagu u tadašnjoj jugoslavenskoj državi. Former Hungarian counties, Bács-Bodrog and Baranya, share a number of similarities such as common natural geographical features and a similar ethno-demographic development through centuries. Impelled, then planned and finally economic migrations formed over several centuries a basis for ethnic heterogeneity of the Pannonian region, which was not significantly altered until the end of World War I. Croats of Bačka and Baranja, during the period of the Austro-Hungarian Monarchy, accept the Yugoslav national idea in substantial numbers, and later on – by end of World War I, participate in the creation of Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes. They expected their rights that were continuously obstructed during the Austro-Hungarian period to be finally instated. With creation of the Yugoslav state and the national liberation they hoped that the process of assimilation has finally ended. However, the line of separation and demarcation instituted in November 1918., was not the final border with Hungary. Trianon peace treaty divided the Croats (Bunjevci, Šokci, Bosniaks) and other nations with border line separating them not only physically but also culturally, politically and economically. After this, social development of the once strongly interlocked communities began to evolve separately. Newly formed states were faced with numerous minorities within their borders. The minorities were treated in accordance with the political relationship toward the parent state which resulted in stronger or milder forms of confrontation.

Trianon; granice; Bačka; Baranja; Hrvati

Organizatori znansstvenog kolokvija s međunarodnim sudjelovanjem bili su Zavod za baranjsku povjesnicu Beli Manastir u suradnji s Odsjekom za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i Centrom za kulturu Grada Belog Manastira, a pod pokroviteljstvom Grada Belog Manastira.