hrvatski

Životni ciljevi adolescenta sklonih kockanju

Učestalo sudjelovanje adolescenata u igranju različitih nestrateških i strateških igara za novac ili nešto od monetarne vrijednosti, uz rizik i nadu da će se povećati materijalna dobit igrača iako se dobici/gubici zasnivaju na slučajnosti, a koje zajednički nazivamo kockanjem, izaziva sve veću zabrinutost zbog progresivnog povećanja ozbiljnih problema vezanih uz takve aktivnosti. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razlikuju li se učenici skloni različitoj učestalosti kockanja, prema spolu, vrsti škole koju pohađaju, školskom uspjehu i izostancima te obrascu životnih ciljeva. U istraživanju su sudjelovala 403 (49, 6% ž ; 50, 4% m) učenika trećih razreda gimnazija i srednjih strukovnih škola u Republici Hrvatskoj, prosječne dobi 17, 2 godine. Rezultati pokazuju da mladići statistički značajno češće kockaju od djevojaka te da učenici koji učestalije kockaju u većoj proporciji dolaze iz strukovnih škola, postižu lošije školske rezultate i češće izostaju. Diskriminacijskom analizom smo utvrdili se učenici skloni različitoj učestalosti kockanja razlikuju u obrascu životnih ciljeva. Pri tome, oni koji su manje skloni kockanju više vrednuju važnost zajednice i osobnog rasta i razvoja, odnosno intrinzične životne ciljeve ili ciljeve usmjerene na samostvarenje, a oni skloniji kockanju više vrednuju važnost bogatstva i slave tj. ekstrinzične životne ciljeve. Zanemaren, a važan zadatak škola jest da pruži mladima relevantne informacije o zabludama, rizicima i posljedicama kockanja, ali i da ih usmjerava na smislen i angažiran život koji pridonosi većoj subjektivnoj dobrobiti, zadovoljstvu i sreći.

adolescenti; kockanje; životni ciljevi; školski uspjeh; srednje škole

nije evidentirano