Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 583328

ANALIZA PROSTORNE STRUKTURE KOMPONENTI BILANCE VODA NA PODRUČJU HRVATSKOG DIJELA ISTRE


Horvat, Bojana
ANALIZA PROSTORNE STRUKTURE KOMPONENTI BILANCE VODA NA PODRUČJU HRVATSKOG DIJELA ISTRE 2012., doktorska disertacija, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Split


Naslov
ANALIZA PROSTORNE STRUKTURE KOMPONENTI BILANCE VODA NA PODRUČJU HRVATSKOG DIJELA ISTRE
(Analyses of spatial structure of water budget for the Croatian part of Istrian peninsula)

Autori
Horvat, Bojana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije

Mjesto
Split

Datum
11.06.

Godina
2012

Stranica
167

Mentor
Bonacci, Ognjen

Neposredni voditelj
Bonacci, Ognjen

Ključne riječi
Hidrologija; bilanca voda; daljinska mjerenja; evapotranspiracija
(Hydrology; water budget; remote sensing; evapotranspiration)

Sažetak
Rad je izložen u slijedećih šest poglavlja čiji naslovi glase:1.Uvod ; 2. Prirodne karakteristike ; 3. Evapotranspiracija ; 4 Prostorna varijabilnost oborina ; 5. Analiza otjecanja ; 6. Zaključna razmatranja i preporuke za daljnji rad. U uvodnom poglavlju dan je općeniti opis bilance voda i njenog značaja za gospodarenje vodama. Naveden je i značaj primjene metoda bilanciranja koje, osim kvantitativne komponente, omogućuju uvid i u prostorno-vremenske karakteristike pojedinih elemenata bilance. U tom je kontekstu opisan i razvoj metoda koje su omogućile takav pristup bilanciranju, usporedno s razvojem satelitske i informacijske tehnologije te su iznesene smjernice za odabir modela i metoda. U nastavku je dan pregled dosadašnjih hidroloških istraživanja na analiziranom području te je iznesen cilja rada i opisana metodologija rješavanja problema s kratkim sadržajem pojedinih poglavlja. U drugom poglavlju opisane su prirodne karakteristike analiziranog područja: njegova geografska obilježja, geologija i hidrogeologija istarskog poluotoka, klimatološke značajke i kao bitni parametri analize hidrološke karakteristike Istre. U trećem poglavlju istražena je mogućnost primjene optičkih satelitskih podloga u procjeni stvarne evapotranspiracije i stjecanju uvida u njenu prostornu raspodjelu na dan preleta satelita tj. snimanja snimka koji će se koristiti za vršenje obrada i analiza. Opisan je SEBAL metodološki pristup koji se temelji na rješavanju jednadžbe energetske bilance prema kojoj je energija neto zračenja podijeljena na slijedeće tri glavne komponente toplinskog zračenja: 1) toplinski tok tla ; 2) tok osjetne topline ; te 3) latentni toplinski tok koji je ujedno i zajednički faktor energetske i vodne bilance jer se odnosi na energiju potrebnu za promjenu agregatnog stanja vode tj. energiju utrošenu na evapotranspiraciju. Analizirane su i proračunate sve navedene komponente energetske bilance, a vrijednosti stvarne dnevne evapotranspiracije procijenjene su kao rezidual jednadžbe energetske bilance. Primijenjeni pristup je obuhvatio obradu i analizu izmjerenih relevantnih meteoroloških parametara (temperatura zraka, brzina vjetra, relativna vlažnost zraka i insolacija) te obradu, analizu i interpretaciju satelitskog snimka (NOAA AVHRR snimak snimljen 5.8.1998. godine). Osim stvarne dnevne evapotranspiracije, određena je i referentna evapotranspiracija na lokacijama odabranih meteoroloških postaja primjenom FAO-56 Penman-Monteith metode. Dobiveni rezultati uspoređeni su s vrijednostima stvarne dnevne evapotranspiracije radi iznalaženja moguće funkcionalne zavisnosti tih dviju veličina, a u svrhu procjene stvarne evapotranspiracije duljih vremenskih razdoblja. Na kraju poglavlja dan je kritički osvrt na dobivene rezultate te moguća poboljšanja u daljnjem razvoju opisanog metodološkog pristupa. Prostorna varijabilnost oborina analizirana je u četvrtom poglavlju. U tu je svrhu primijenjena geostatistička metoda kriginga te je, osim samog metodološkog pristupa interpolaciji točkastih mjerenja oborine na lokacijama meteoroloških postaja, dan i kratki opis korištene metode. Podaci upotrijebljeni u interpolaciji su izmjerene oborine za vremensko razdoblje 1961.-2002. godine te dva seta pomoćnih podataka izvedenih iz digitalnog modela terena (ASTER GDEM). Prvi se set pomoćnih podataka odnosi na geografske karakteristike područja (geografska širina, geografska dužina, nadmorska visina i udaljenost od mora) dok je drugi set rezultat analize glavnih komponenti (PCA). Dobiveni rezultati uspoređeni su s izmjerenim vrijednostima te je odabran pristup koji rezultira najmanjom pogreškom. Bilanciranje otjecanja, prikazano u poglavlju pet, temelji se na prostornim karakteristikama meteoroloških parametara za vremenski period 1961.-1990. Opisane su i primijenjene dvije metode procjene raspoloživih količina voda na analiziranom području. Radi se o Langbeinov-oj i Turc-ovoj metodi, koje kao ulazne podatke, koriste srednje višegodišnje oborine i temperature zraka. Na temelju usporedbe dobivenih rezultata s izmjerenim protocima na odabranim kontrolnim slivovima, odabrana je metoda procjene otjecanja na analiziranom području te je određena i prostorna raspodjela te komponente bilance voda na cijelom analiziranom području. Bez poznavanja izdašnosti priobalnih izvora i vrulja, teško je steći sliku o raspoloživim količinama vode krških vodonosnika koji se nalaze na obalnom području istarskog poluotoka.. S obzirom da na takvim izvorima nema kontinuiranog hidrološkog monitoringa, u nastavku poglavlja opisan je pristup procjeni izdašnosti priobalnih izvora primjenom satelitske tehnologije tj. korištenjem satelitskog snimka snimljenog u termalnom infracrvenom dijelu elektromagnetskog spektra. Zahvaljujući različitim termalnim karakteristikama izvorske vode i okolnoga mora, opisani pristup je omogućio procjenu izdašnosti izvora što je i potvrđeno usporedbom s izmjerenim protocima. U posljednjem, šestom poglavlju, dana su zaključna razmatranja te predložene smjernice za daljnji razvoj prikazanih metodologija kako bi se unaprijedilo bilanciranje voda ne samo na pojedinim slivovima već i na većim prostornim i administrativnim jedinicama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Građevinarstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
083-0831510-1511 - Proučavanje ekstremnih hidroloških situacija i vodnih rizika u kršu (Ognjen Bonacci, )

Ustanove
Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Split

Autor s matičnim brojem:
Bojana Horvat, (244376)