Fiskalna (ne)disciplina kao faktor (ne)uspješnosti monetarne unije (CROSBI ID 46364)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Kordić, Gordana
hrvatski
Fiskalna (ne)disciplina kao faktor (ne)uspješnosti monetarne unije
Nakon duljeg razdoblja razmjerno uspješnog funkcioniranja, Europska monetarna unija se tijekom globalne financijske krize suočila s problemima koji su ugrozili stabilnost eura, a time i sam njezin opstanak. Nizom (često nekonvencionalnih) mjera monetarne i fiskalne politike te intervencijama u bankovni i financijski sektor (primjerice otpisom dijela potraživanja na grčke obveznice) kao i političkim dogovorima pokušava se ponovno uspostaviti stabilnost i zaustaviti pro- recesijske trendove. Međutim, pitanje je hoće li rješenja biti dovoljno dobra: gospodarski rast stagnira pogoršavajući stopu nezaposlenosti, a teško postignuti dogovor u vezi s rješenjem grčke krize nailazi na otpore u samoj Grčkoj. Nastala na temeljima teorije optimalnog valutnog područja, Europska ekonomska i monetarna unija podrazumijevala je visoku razinu monetarnog ujedinjenja, uz decentralizaciju fiskalnih politika i visoku razinu političke neovisnosti članica. Međutim, kada je nakon propasti američkog Lehman Brothers'a u listopadu 2008. godine, postalo jasno kako je financijska kriza puno ozbiljnija od prolaznog poremećaja te predstavlja dugotrajniju opasnost po svjetsku ekonomiju, na vidjelo izlaze i strukturalni problemi pogođenih gospodarstava. Osobitu pozornost privlači fiskalna nedisciplina i zabrinjavajuće stanje državnih javnih financija u nizu zemalja, što je zahtijevalo odlučne i često nekonvencionalne obrambene mjere i strategije kako nacionalnih vlasti, tako i na razini Unije. Mjere koje se poduzimaju u smjeru fiskalne konsolidacije tako, između ostalog, uključuju i Europski fond za spas valute koji, također, nalazi sve manje potpore na razini pojedinih članica. Globalna financijska kriza uzrokovala je niz problema članicama Europske monetarne unije kao i zajednici u cjelini te je produbila postojeće probleme usklađivanja monetarnih i fiskalnih politika. I dok je monetarna politika centralizirana te ECB uspijeva nekonvencionalnim mjerama održati stabilnost, problemi decentraliziranih fiskalnih sektora postali su zabrinjavajući. Stoga se fiskalna nedisciplina – primjerice, „kreativno računovodstvo“ kakvim je Grčka prikazala svoje državne dugove manjima nego što su doista bili i/ili problemi vanjskog duga Italije–nametnula kao jedan od najznačajnijih problema promatranog razdoblja. Otvoren je također i niz drugih pitanja, kao što je izloženost i potencijalna nelikvidnost bankarskog sektora te buduće monetarno, fiskalno i političko uređenje zajednice država. Jasno je kako je u takvim okolnostima ugrožena i sama zajednička valuta koja, nakon razmjerno uspješnog prvog desetljeća (koje je karakterizirala i stabilnost svjetskog gospodarstva), teško izlazi na kraj s prvom ozbiljnijom krizom koja ju je zadesila. Kriza je tako ukazala na potrebu za reformama europskih politika, osobito nedostacima u oblasti discipliniranog provođenja kriterija i pravila fiskalne politike. U radu se analiziraju razlike u ciljevima i provođenju monetarne i fiskalne politike te različiti aspekti njihovog usklađivanja: kako na razini nacionalnog gospodarstva tako i na razini monetarne unije. Nadalje, obzirom na probleme s kojima su suočene članice Europske (monetarne) unije, razmatra se i uspješnost korištenja fiskalnih pravila i njihov doprinos fiskalnoj stabilnosti. Osobita pozornost stoga je posvećena fiskalnoj disciplini kao preduvjetu stabilnosti monetarne unije, ali i području značajnih izazova u budućem razdoblju.
monetarna unija, monetarna politika, fiskalna politika, fiskalna konsolidacija, fiskalno pravilo
nije evidentirano
engleski
Fiscal discipline as a factor of monetary union (un)success
nije evidentirano
monetary union, monetary policy, fiscal policy, fiscal rule
nije evidentirano
Podaci o prilogu
99-110.
objavljeno
Podaci o knjizi
Financijska tržišta i institucije Republike Hrvatske u procesu uključivanja u Europsku uniju
Prohaska, Zdenko ; Dimitrić, Mira ; Blažić, Helena
Rijeka: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
2012.
978-953-7813-06-2