hrvatski

Multidisciplinarna istraživanja kompleksa dvorca Brezovice

U knjizi su objavljeni rezultati prve faze istraživanja studenata Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta i Odjela za restauriranje-konzerviranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Projekt je zamišljen kao nastavno istraživački projekt kojemu je cilj omogućiti studentima različitih profila i struka primjenu stečenih teorijskih znanja u praksi, te upoznavanje s različitim aspektima istraživanja i rada u širokom spektru djelatnosti vezanih za zaštitu spomenika kulture. Voditelj projekta na Filozofskome fakultetu bila je doc. dr. sc. Dubravka Botica uz pomoć suradnika doc. dr. sc. Marka Špikića, asistentice Jasmine Nestić i konzervatorice povjesničarke umjetnosti Dijane Požar. Studenti koji su sudjelovali u projektu su: Ana Ćurić, Ana Kaniški, Mateja Kuka, Igor Loinjak, Jelena Mužar, Nataša Pašić, Iva Raič Stojanović, Mirna Ratkajec, Martina Salaj, Pavica Šonjić, Antonia Tomić i Maja Žvorc. Iako je dvorac Brezovica bio sjedište jedne od najvažnijih obitelji hrvatske prošlosti, grofova Drašković, poznat po zidnim slikama s prikazima iz Sedmogodišnjeg rata, te ljetnikovac zagrebačkih nadbiskupa iz prve polovice 20. stoljeća, danas je dvorac zapušten i izložen vandalskom uništavanju. K tome je i vrlo slabo istražen, pa tako ovaj projekt predstavlja prvu sustavnu obradu tog spomenika u našoj povijesti umjetnosti. Prikupljena je opsežna građa od dokumentacije i fotografija, novinskih članaka, malobrojne stručne literature, te arhivskih dokumenata istraživanja kojih se do sada nisu provodila. Tako prikupljeni podaci provjeravali su se u analizi arhitekture i opreme, koje predstavljaju prve cjelovite povijesno-umjetničke studije ovog značajnog spomenika. U analizi arhitekture istražene su faze gradnje dvorca, i otvorene pretpostavke različitih razdoblja gradnje, koje se do sada nisu razmatrale, a slične pretpostavke otvaraju se i u analizi zidnog oslika. Dvorac i oprema obrađeni su u ukupnosti problematike različitih aspekata istraživanja reprezentativne profane arhitekture baroknog razdoblja: od prostorno tipološke organizacije, kasnijih intervencija što je posebno složena problematika zbog manjkave dokumentacije, uloge i utjecaja naručitelja i kasnijih vlasnika dvorca vezanih za promjene opreme interijera, zatim arhivske potvrde pretpostavki i naposljetku, kritičko pripitivanja dosadašnjih teza, kao i smjernica za daljnji rad i zaštitu.

dvorac Brezovica; arhitektura; oprema; naručitelj; arhivska istraživanja

nije evidentirano