Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 58293

Kvalitativna svojstva sjemena obicne jele (Abies alba Mill.) iz priznatih sjemenskih sastojina Hrvatske


Gradecki, Marija; Postenjak, Karmelo
Kvalitativna svojstva sjemena obicne jele (Abies alba Mill.) iz priznatih sjemenskih sastojina Hrvatske // Prirodoslovna istrazivanja rijeckog podrucja - Natural history researches of the Rijeka region / Arko-Pijevac, Milvana ; Kovacic, Marcelo ; Crnkovic, Drago (ur.).
Rijeka: Prirodoslovni muzej Rijeka, 1998. str. 473-482


Naslov
Kvalitativna svojstva sjemena obicne jele (Abies alba Mill.) iz priznatih sjemenskih sastojina Hrvatske
(Qualitative Properties of Silver Fir Seeds (Abies alba Mill.) from the Acknowledged Seed Stands in Croatia)

Autori
Gradecki, Marija ; Postenjak, Karmelo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Prirodoslovna istrazivanja rijeckog podrucja - Natural history researches of the Rijeka region

Urednik/ci
Arko-Pijevac, Milvana ; Kovacic, Marcelo ; Crnkovic, Drago

Izdavač
Prirodoslovni muzej Rijeka

Grad
Rijeka

Godina
1998

Raspon stranica
473-482

ISBN
953-96925-1-2

Ključne riječi
Obicna jela, kakvoca sjemena, priznate sjemenske sastojine
(Silver fir, seed quality, acknowledged seed stands)

Sažetak
Sumsko sjemenarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Pisanih tragova moze se naci unatrag par stoljeca, a vecih radova na podizanju suma na krsu vec u XIX stoljecu (Senjska draga). Osmisljeno i organizirano sumsko sjemenarstvo datira od vremena nastanka vecih poremecaja u ekosustavima suma, kako nizinskog tako i dinarskog podrucja. Krajem pedesetih godina osniva se u Rijeci Zavod za kontrolu sumskog sjemena u NR Hrvatskoj cija djelatnost se ocituje u izboru fenotipski najprikladnijih dijelova gospodarskih suma za priznate sjemenske sastojine, njihovom uredjivanju, nadzoru nad gospodarenjem sa svrhom proizvodnje kvalitetnijeg normalnog sumskog sjemena i kontroli kakvoce istoga. Na dinarskom podrucju visokog krsa Hrvatske - posebno njegovom zapadnom dijelu, u Gorskom kotaru, jelove sume izlozene su propadanju koje se ocituje u susenju sastojina i izostanku ocekivane prirodne obnove suma. Medju mnogim cimbenicima koji direktno i indirektno utjecu na tu obnovu, temeljnu ulogu ima jelovo sjeme koje za razdoblje od 36 godina istrazivanja njegove kakvoce ukazuje na zabrinjavajuce lose parametre tih svojstava - vrlo losu kvalitetu i malu apsolutnu masu sjemena. Pored ovoga neshvatljiva je i cinjenica kako je u posljednje vrijeme - vrijeme najlosijih prilika za jelu u Gorskom kotaru, izbrisano gotovo 80% priznatih sjemenskih sastojina izabranih od 1960. godine kada su jelove sastojine bile znatno vitalnije nego danas.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
00240101

Ustanove
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko