hrvatski

Kvalitativna svojstva sjemena obicne jele (Abies alba Mill.) iz priznatih sjemenskih sastojina Hrvatske

Sumsko sjemenarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Pisanih tragova moze se naci unatrag par stoljeca, a vecih radova na podizanju suma na krsu vec u XIX stoljecu (Senjska draga). Osmisljeno i organizirano sumsko sjemenarstvo datira od vremena nastanka vecih poremecaja u ekosustavima suma, kako nizinskog tako i dinarskog podrucja. Krajem pedesetih godina osniva se u Rijeci Zavod za kontrolu sumskog sjemena u NR Hrvatskoj cija djelatnost se ocituje u izboru fenotipski najprikladnijih dijelova gospodarskih suma za priznate sjemenske sastojine, njihovom uredjivanju, nadzoru nad gospodarenjem sa svrhom proizvodnje kvalitetnijeg normalnog sumskog sjemena i kontroli kakvoce istoga. Na dinarskom podrucju visokog krsa Hrvatske - posebno njegovom zapadnom dijelu, u Gorskom kotaru, jelove sume izlozene su propadanju koje se ocituje u susenju sastojina i izostanku ocekivane prirodne obnove suma. Medju mnogim cimbenicima koji direktno i indirektno utjecu na tu obnovu, temeljnu ulogu ima jelovo sjeme koje za razdoblje od 36 godina istrazivanja njegove kakvoce ukazuje na zabrinjavajuce lose parametre tih svojstava - vrlo losu kvalitetu i malu apsolutnu masu sjemena. Pored ovoga neshvatljiva je i cinjenica kako je u posljednje vrijeme - vrijeme najlosijih prilika za jelu u Gorskom kotaru, izbrisano gotovo 80% priznatih sjemenskih sastojina izabranih od 1960. godine kada su jelove sastojine bile znatno vitalnije nego danas.

obicna jela, kakvoca sjemena, priznate sjemenske sastojine

nije evidentirano