hrvatski

Proširenost leptospiroze svinja u Republici Hrvatskoj u 2011. godini

Leptospiroza je zoonoza raširena po cijelom svijetu, a uzročnik je vrsta Leptospira interrogans. Svinje spadaju među najčešće domaćine leptospira tako da je leptospiroza svinja učestala bolest u svim zemljama s razvijenom svinjogojskom proizvodnjom. Svinjogojske farme idealne su za život i razmnožavanje glodavaca koji svojim izlučevinama kontaminiraju hranu i prostorije te tako podržavaju širenje leptospiroze. Leptospiroza svinja klinički se očituje pobačajima, prašenjem mrtvorođene i avitalne prasadi te neplodnošću. U Laboratorij za bakterijske zoonoze i molekularnu dijagnostiku bakterijskih bolesti je u 2011. godini radi pretrage na leptospirozu dostavljeno 2480 krvi svinja. Krvi su pretraživane metodom mikroskopske aglutinacije (MAT) na 11 antigena: serovar (sv.) icterohaemorrhagiae, sv. ballum, sv. australis, sv. pomona, sv. grippotyphosa, sv. sejroe, sv. saxkoebing, sv. tarassovi, sv. canicola, sv. bataviae i sv. hardjo. Početno razrjeđenje seruma za dijagnostiku metodom MAT bilo je 1:100. Od 2480 pretraženih krvi, 176 (7, 1%) je bilo pozitivno s najmanje jednim serovarom. Najveći udio pozitivnih krvi bio je u Međimurskoj županiji 17, 78% (od zaprimljenih 90 krvi, 16 je bilo pozitivno). Osječko-baranjska županija imala je 13, 83% pozitivnih krvi (95 od 687). Zatim slijede Virovitičko-podravska (11 od 95), Zagrebačka (23 od 205) i Krapinsko-zagorska županija (2 od 18) s oko 11% pozitivnih krvi. Iz Vukovarsko-srijemske županije zaprimljen je velik broj krvi (628) i samo 20 (3, 18%) je bilo pozitivno. U ostalim županijama postotak pozitivnih krvi je bio manji od 3%. Iz županija u obalnom dijelu Hrvatske (Istarske, Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske) pristigao je malen broj krvi (34) i sve su bile negativne na leptospirozu. Najčešći serovar bio je sejroe (34, 02%), a nakon njega veliku učestalost imali su serovarovi saxkoebing (17, 89%), hardjo (16, 13%) i pomona (12, 61%). Učestalost serovara australis bila je 8, 50%, a učestalost serovarova icterohaemorrhagiae i grippotyphosa oko 5%. Sv. ballum, bataviae, canicola i tarassovi nisu utvrđeni ni jednom. Uzevši u obzir seroprevalenciju, leptospiroza svinja je učestala bolest u kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Iako se broj svinja oboljelih od leptospiroze s godinama smanjuje, i dalje postoji rizik od širenja bolesti na druge životinje, ali i ljude. Tako leptospiroza u svinja ne samo da predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi već uzrokuje i značajne ekonomske gubitke u uzgoju svinja.

leptospiroza; svinje; MAT; Hrvatska

nije evidentirano