Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 582852

Povijest istraživanja faune mahovnjaka (Bryozoa) šireg riječkog područja


Novosel, Maja; Požar-Domac, Antonieta
Povijest istraživanja faune mahovnjaka (Bryozoa) šireg riječkog područja // Prirodoslovna istraživanja riječkog područja II / Arko-Pijevac, Milvana ; Surina, Boštjan (ur.).
Rijeka: Prirodoslovni muzej Rijeka, 2012. str. 47-49 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)


Naslov
Povijest istraživanja faune mahovnjaka (Bryozoa) šireg riječkog područja
(History of research of Bryozoan fauna in the wider Rijeka area (Adriatic Sea, Croatia))

Autori
Novosel, Maja ; Požar-Domac, Antonieta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Prirodoslovna istraživanja riječkog područja II / Arko-Pijevac, Milvana ; Surina, Boštjan - Rijeka : Prirodoslovni muzej Rijeka, 2012, 47-49

ISBN
978-953-7259-01-3

Skup
Prirodoslovna istraživanja riječkog područja II

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 14-17.06.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Mahovnjaci; Bryozoa; Jadransko more
(Bryozoan; Bryozoa; Adriatic Sea)

Sažetak
Istraživanja faune mahovnjaka šireg riječkog područja započinje GRUBE, 1861. Prvi koji se sustavno bavio mahovnjacima u akvatoriju Kvarnera, bio je HELLER (1867). FRIEDL zatim (1918) revidira sve dotadašnje radove i navodi za sjeverni Jadran ukupno 86 vrsta. KOLOSVÁRY (1943) popisuje vrste sakupljene za vrijeme mađarske ekspedicije “Najade” (1913-1914) oko Rijeke. O mahovnjacima u okolici Rovinja pišu NIKOLIĆ (1954, 1959), ZAVODNIK (1963), GAMULIN-BRIDA i sur. (1968) i IGIĆ (1975). LOVRIĆ (1976) spominje u Velebitskom kanalu koraligensku “briozojsku” biocenozu Hippodiplosetum foliaceae. Iste godine SILÉN i HARMELIN (1976) opisuju novu vrstu u podmorju otoka Prvića (Velebitski kanal). U novije vrijeme ZAVODNIK i KOVAČIĆ (2000) popisuju 27 vrsta Riječkog zaljeva. HAYWARD i McKINNEY (2002) utvrđuju 103 vrste u rovinjskom akvatoriju, od čega 5 novih za znanost. U Velebitskom kanalu NOVOSEL i suradnici (2004) utvrđuju 50 vrsta u podmorju otoka Prvića. U blizini vrulja u Velebitskom kanalu praćenjem brzine rasta kolonija vrste Pentapora fascialis utvrđen je najbrži rast kolonija nekog mahovnjaka u svijetu (10 cm /god) (COCITO i sur., 2006 ; MILLER i sur., 2006). Danas je u sjevernom Jadranu ukupno utvrđeno 159 vrsta mahovnjaka (NOVOSEL i POŽAR- DOMAC, 2001 ; HAYWARD i McKINNEY, 2002 ; NOVOSEL i sur., 2004) dok su za cijelu istočnu obalu Jadrana utvrđene 222 vrste (NOVOSEL, 2005). Upravo su u sjevernom Jadranu do sada najviše istraživani i stoga najbolje poznati predstavnici ove skupine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb