hrvatski

Trendovi razvoja prometnih tokova na unutarnjim plovnim putovima

Prometni sustav Republike Hrvatske je dio europskog i svjetskog prometnog sustava. Zemljopisno-prometni položaj Hrvatske pruža znatne prednosti, da kao pomorska, sredozemna i podunavska zemlja razvija promet, ne samo za vlastite, već i za potrebe drugih zemalja. U sklopu tih značajki očevidna je uloga riječnog prometa, a grad Zagreb, kao osnovna karika u transportnom lancu Jadran-podunavske zemlje. Riječni promet u Republici Hrvatskoj pruža velike mogućnosti za usluživanje gospodarstva u prijevozu robe u domaćem i međunarodnom prometu. Rijeke Sava i Drava su međudržavne rijeke između RH i Bosne i Hercegovine, te između RH i Mađarske, dok je rijeka Dunav međunarodna rijeka (duga 2.379 km od Regensburga do ušća u Crno more). Za rijeku Dravu je vrlo značajno da je ona i međunarodna rijeka u duljini od 22 kilometra, tj. od ušća u Dunav pa sve do Osijeka. Rijeka Drava je plovna (za manje plovne jedinice), do Donjeg Miholjca, tj. do 153. kilometra od ušća, a očekuje se nakon planiranih regulacijskih radova i dalje. Republika Hrvatska ima specifični europski prometni-zemljopisni položaj. Kao dio šireg europskog prostora, prostorno se organizacija RH globalno izvodi iz prostorno funkcionalnih odnosa koji odjekuju u okolnom europskom prostoru i snažno utječu na prostornu organizaciju našeg teritorija. Ti se odnosi očituju u razvijenoj vezanoj strukturi europskog kontinenta koja prometno povezuje velika industrijska i urbana središta u prometne terminale i drugo. Osim toga, geoprometni položaj RH je takav da preko njenog teritorija vode kopnene veze Europe s Bliskim istokom, a preko hrvatskih pomorskih luka dio europskih zemalja ima najkraći pristup morskim plovnim putovima prema gotovo svim svjetskim pomorskim tržištima. Koristeći rezultate analiza postojećih stanja naših glavnih transferzalnih koridora, stvorene su osnove za opću viziju razvoja transportnog sustava u našoj zemlji. S obzirom na to da je Republika Hrvatska u svom gospodarskom razvoju definirala i usvojila pomorsku orijentaciju, neophodno je da se u zaleđu izgrade i osuvremene prometnice, suvremeni terminali i plovni kanali.

prometni tokovi; unutarnja plovidba; razvoj

nije evidentirano