hrvatski

Termoelektrana Vlaška

Krajem devetnaestog stoljeća korištenje električne energije za javnu rasvjetu započinje u Rijeci , a elektrifikacija Pule, tada glavne ratne luke Austro-Ugarske Monarhije, je otpočela korištenjem električne energije za vlastite potrebe u Arsenalu (1890.) . U oba grada masovnija primjena korištenja električne energije vezana je za javnu rasvjetu. Postupno, električna javna rasvjeta supstituira plinske lampe. Paralelno, pojedine tvornice imaju električna postrojenja za vlastite potrebe, a postupno elektrifikacija ulazi u javne i stambene zgrade. O povijesti početaka korištenja električne energije u Rijeci, posebno do I. Svjetskog rata, napisano je više knjiga i monografija . Međuratno razdoblje je manje obrađeno posebno u segmentu snabdjevanja Grada električnom energijom iz elektrana koje nisu bile locirane u gradu . Priključenjem grada Rijeke na distribucijski centar Matulji može se reći da je grad po prvi put postao dio elektroprijenosnog sustava. Termoelektrana Vlaška smještena je 4 km južno od rudarskog naselja Raša (Arsia). Naziv Vlaška dolazi od istoimenog naselja i potoka uz kojeg je u Raškom polju izgrađena. Blizina ugljenokopa kamenog ugljena i raspoloživa količina vode za proizvodnju električne energije, ugljenokop, gradovi Raša i Labin kao veliki potrošači električne energije bili su idealni preduvjeti za izgradnju elektrane na ovome mjestu. Elektrifikacija poluotoka Istre započela je prije izgradnje Termoelektrane Vlaška.1929. godine izgrađen je 110 (50) kV dalekovod Matulji-Labin čime je zatvoren istarski 50 kV prsten: Pula – Matulji – Opičina - Pula. Ovaj dalekovod je napajao i Rijeku. 1936. godine izgrađen je 10 kV vod Plominska luka-Brseč-Mošćenička draga te 50 kV vod Vlaška-Štalije i Vlaška-Krapan te TS 50/10 kV Krapan. Termoelektrana Vlaška puštena je u pogon 1939. godine. Imala je dva kotla ogrjevne površine po 550 m² i dva parna turboagregata. Jedan turboagregat tvrtke „Brown Boveri“ od 6, 5 MVA, 10 kV, 42 Hz i drugi tvrtke „Ansaldo“ 3, 47 MVA, 10 kV, 42 Hz. Maksimalna snaga termoelektrane bila je 7 MW. Pred početak Drugog svjetskog rata TE Vlaška je bila glavni opskrbljivač električne energije na Istarskom području i šire. Tijekom Drugog svjetskog rata elektrana je dvaput oštećenja bombardiranjem iz zraka te su rudnik Raša i dio Istre bili bez električne energije. Revitalizirana elektrana stavljena je u pogon s istom namjenom kao i ranije, odnosno snabdijevanje električnom energijom za potrebe rudnika Raše, Istre i Rijeke.

termoelektrana; Vlaški potok; ugljenokop kamenog ugljena; elektroprijenosni sustav

nije evidentirano