hrvatski

Berkeleyeva filozofija znanosti i matematike

Glavna je teza članka da je Berkeleyeva filozofija znanosti i matematike, unatoč svim poznatim slabostima njegova fenomenalizma, vrlo moderna i posve u duhu novovjekovne znanosti. Berkeleyevo shvaćanje kauzalnosti, kao i drugih ključnih pojmova iz fizike, zajedno s d'Alembertovim i Boškovićevim poimanjem istih pojmova, prevladava u suvremenoj znanosti. Berkeley je također bio u pravu kada je kritizirao Newtonovo shvaćanjer vremena i prostora, kada je svako gibanje držao relativnim te kritizirao matematičare zbog nedosljednosti u tretiranju beskonačno malih veličina. Berkeley je smatrao da se fizikalni pojmovi ne odnose ni na kakva stvarna svojstva predmeta istraživanja, nego da su matematičke pretpostavke odnosno opća pravila izražena matematičkim formulama. Daljnja je posljedica takva shvaćanja da kauzalitet uopće ne spada u proučavanje prirode, ali isto tako da je apsolutno gibanje nemoguće. Za matematiku je Berkeley držao da se njezina valjanost sastoji u primjenjivosti simbola te da ona stječe univerzalni karakter uporabom.

empirizam, Berekeley, filozofija znanosti, filozofija matematike

nije evidentirano