hrvatski

Frazemi s komponentom vlastitoga imena u Osvitu

Na hrvatskome frazeološkom fondu koji je evidentiran na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće provest će se frazeološka raščlamba sa strukturnoga i semantičkoga aspekta, a dat će se pozornosti i konceptualnom frazeološkom pristupu. Budući da je hrvatski list Osvit koji je izlazio u Mostaru na prijelazu iz 19. u 20.st. izvrsnom podlogom i zahvalnim korpusom za istraživanje hrvatskih štokavskih dijalektnih frazema i da je njegov frazeološki korpus iznimno velik, u ovom su radu za frazeološku raščlambu razmatrani frazemi s komponentnom vlastitoga imena. Obrađeni frazemi većem dijelom pripadaju dijalektnoj novoštokavskoj frazeologiji, a prema jezičnoj uporabi i leksikografskoj kodifikaciji pojedini mogu biti dio pasivne dijalektne frazeologije. U ukupnoj su građi ove skupine frazema sa strukturnoga aspekta najbrojniji poredbeni, potom glagolski i imenski frazemi. Sa semantičkoga će se aspekta ukazati na pojedinačnu motiviranost i stilsku obilježenost frazema. Raščlanjeni su frazemi motivirani različitim događajima i osobama iz povijesti, biblijskim, antičkim, mitološkim motivima. Usporedbom sa frazemima iz ostalih narječja i standardnoga hrvatskog jezika koji u svome semantičkom talogu imaju istu sliku prikazat će se odnos frazemske sinonimije koja može biti dvostruka: sa frazemom koji ima komponentu vlastitoga imena ili bez nje: krpati ko Abukazem svoje papuče / Sizifov posao ; trčati od Iruda do Pilata / trčati od Poncija do Pilata/ od nemila do nedraga. S konceptualnoga stajališta, želi se prikazati značenje frazema, tj. tematsko-značenjska područja koja frazemi ostvaruju. S ovoga se gledišta većina frazema odnosi na koncept čovjek (njegovo stanje i odnos prema određenim pojavama). Na kraju je rada dan pregled frazema s komponentom vlastitoga imena sa semantičkim opisom i potvrdom.

frazem ; frazemska sastavnica vlastito ime ; dijalektna frazeologija ; Osvit

nije evidentirano