hrvatski

Uključivanje djece mlađe školske dobi u glazbeno-stvaralačke aktivnosti

Danas u psihološkoj i pedagoškoj literaturi postoje brojni tekstovi o kreativnosti i stvaralaštvu i tu se mogu uočiti različiti pristupi ovoj temi. U glazbeno-pedagoškoj literaturi broj tekstova nije toliko velik, ali danas ipak postoji zavidan broj radova u kojima se mogu pronaći konkretni praktični savjeti o tome kako provoditi aktivnosti glazbenog stvaranja s djecom različite dobi. U glazbenoj nastavi trenutačno je najveći naglasak stavljen na reproduktivne glazbene aktivnosti te na upoznavanje umjetničkih glazbenih djela slušanjem glazbe, dok se o glazbenome stvaralaštvu mnogo govori, ali se vrlo rijetko na njega nailazi u praksi. Često se vode rasprave o tome je li glazbeno stvaralaštvo uopće i potrebno njegovati u općeobrazovnim i glazbenim školama, a danas se takvo pitanje nameće jer se u školama ono doista vrlo rijetko provodi. Taj problem nećemo ovdje promatrati samo kao pitanje mogućnosti provođenja stvaralačkih glazbenih aktivnosti unutar nastave glazbene kulture, nego ćemo glazbeno-pedagoškim istraživanjem posebnu pažnju usmjeriti na nastavu solfeggia u glazbenim školama zbog činjenice da se u njima glazbeno obrazuje mnogo djece koja se na taj način usmjeravaju i na moguće profesionalno bavljenje glazbom. Upravo za tu djecu važno je da se svojim školovanjem što više uključuju i u aktivnosti glazbenog stvaranja. U radu je prikazano akcijsko istraživanje koje je provedeno s učenicima prvog i drugog razreda osnovne glazbene škole. Istraživanje se bavilo pitanjem mogućnosti unapređenja nastavne prakse poticanjem dječjeg glazbenog stvaralaštva u okviru nastave solfeggia. U ovome radu prezentiran je dio istraživanja u kojem smo se bavili uključivanjem učenika u glazbeno-stvaralačke aktivnosti na području melodije (stvaranje kraćih melodijsko-ritamskih cjelina, dovršavanje započete melodije, variranje melodije, stvaranje melodije na zadani tekst, improviziranje melodijskoga pitanja i odgovora). Dobiveni rezultati pokazali su da se djeca rado uključuju u glazbeno-stvaralačke aktivnosti. Kad je riječ o aktivnostima na području melodije zaključili smo kako je mnogo bolje kad se kombinira individualno i skupno izvođenje nego kada se melodijske improvizacije izvode isključivo u obliku individualne aktivnosti. Tako se postiže bolja povezanost improviziranih melodija te bolja usmjerenost pozornosti učenika. Važno je da učenici razvijaju osjećaj za logično kretanje melodije i zato je potrebno dati prednost pjevanim melodijskim improvizacijama. Te se improvizacije mogu izvoditi kod svladavanja bilo kojega intonativnog problema s tim da zadaci moraju biti primjereni trenutačnim mogućnostima učenika. Improvizirane cjeline trebaju biti što kraće. One se mogu postepeno produžavati tek kada učenici dovoljno ovladaju takvim aktivnostima. Bilo bi dobro da na nastavi solfeggia učenici što češće izvode improvizirane melodije jer se tako mogu znatno duže baviti utvrđivanjem intonacije u određenom tonalitetu. Te im aktivnosti neće brzo postati zamorne kao što je to slučaj kada se intonacija uvježbava isključivo putem reproduktivnih aktivnosti.

stvaralaštvo; glazbeno stvaralaštvo; melodijska improvizacija; djeca mlađe školske dobi; nastava solfeggia

nije evidentirano