hrvatski

Genetska raznolikost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u klonskim sjemenskim plantažama u Hrvatskoj

Zbog nepravilnog peridiocitita uroda sjemena u prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) tijekom posljednjih desetljeća, i u svrhu poboljšanja kvalitete sjemena, pristupilo se osnivanju klonskih sjemenskih plantaža (KSP). Za tri sjemenske regije (gornje Posavine, donje Posavine i Pokuplja, te srednje Podravine) od kojih prve dvije pripadaju sjemenskoj zoni Posavine, a treća sjemenskoj zoni Podrvine i Podunavlja, selekcionirana su plus stabla s obzirom na 10 ocjenjivanih svojstava i osnovane su proizvodne klonske sjemenske plantaže na području Uprave šuma Podružnica Vinkovci (KSP "Petkovac"), Čazma (KSP "Plešćice") i Našice (KSP "Kosovac"). U sklopu ove disertacije provedena je analiza genetske raznolikosti unutar i između klonskih sjemenskih plantaža, pomoću dvije vrste molekularnih biljega (kloroplastni i jezgrini mikrosateliti), određivanje haplotipskih linija pomoću kloroplastnih mikrosatelitskih biljega, analiza fenoloških formi klonova i haplotipskih kloroplastnih linija u plantažama sa jezgrinim mikrosatelitskih biljezima, te prostorna autokorelacijska analiza pomoću jezgrinih mikrosaatelitskih biljega na temelju raspoloživih podataka o položaju plus stabala u prirodnim sastojinama, za svaku sjemensku regiju zasebno. Rezultati su pokazali da analiza pomoću jezgrinih mikrosatelistkih linija ne pokazuje genetsku diferencijaciju između analiziranih KSP tj. sjemenskih regija koje predstavljaju. Genetska diferencijacija ne postoji ni između fenoloških formi, ni između haplotipskih kloroplastnih linija. Prostorna autokorelacijska analiza nije ukazala na postojanje genetske strukture unutar pojedinačnih sjemenskih regija. Na temelju kloroplastnih mikrosatelitskih linija određeno je 28 haplotipova koji se svrstavaju u 4 majčinske linije i pronađena je statistički značajna genetska diferencijacija između KSP. Pomoću podataka o urodu žira i godišnjim inventurama brojnog stanja rameta za šest odnosno sedam godina u KSP "Plešćice" odnosno KSP "Petkovac" provedene su korelacijske analize uroda po godinama po metodama Pearsona i Spearmana, analiza roditeljske ravnoteže u urodima, analize uroda različitih fenoloških formi. Procjenjene su i efektivne veličine populacija, te genetska raznolikost potomstva po godinama. Rezultati pokazuju da je raspored uroda po klonovima u analiziranim godinama uglavnom dobro koreliran. Stvarni efektivni brojevi za žensku plodnost procijenjeni iz dosadašnjih uroda ukazuju na neravnomjerno sudjelovanje klonova u genetskoj raznolikosti proizvedenog potomstva u obje plantaže, te različite trendove u sudjelovanju klonova različitih fenoloških formi u ukupnom urodu.

Quercus robur L.; genetska raznolikost; mikrosatelitski biljezi; klonske sjemenske plantaže; efektivne veličine populacije

nije evidentirano