hrvatski

Austrougarska škola stranih jezika - drugi jezik u popisu stanovništva 1910. godine

Prožimanja kultura i jezika, međusobne uvjetovanosti i sukobljavanja, potreba državnog aparata da regulira i usmjeri te načini na koje to radi, u današnjem multikulturalnom i globalnom okruženju predmet su zanimanja i proučavanja šire zajednice zainteresirane da interdisciplinarnim pristupom osvijetli ovaj suvremeni „problem“. Povijest poznaje multietnička i multikulturalna društva. Takva je državna zajednica bila Austro-Ugarska Monarhija, a proučavanjem njezinog društvenog uređenja, kulturoloških obrazaca i načina života može se dosta toga doznati o zakonitostima razvoja i unutarnjeg oživotvorenja multikulturalnih društava. Popis stanovništva iz 1910. godine ima između ostalog i popisnu kategoriju govorenja drugog jezika, a njezinom kvantitativnom analizom otkrivamo prevladavajući jezični i kulturološki sklop. Tako na povijesnom izvoru, na omeđenoj lokalnoj zajednici, sa sociolingvističkog stajališta možemo rasvijetliti jedan interkulturalni model. Za primjer je uzet vukovarski kotar 1910. godine u Srijemskoj županiji, koja je u sklopu Kraljevina Hrvatske i Slavonije bila područje s najraznolikijim stanovništvom.

Vukovar ; etniciteti ; multilingvalnost ; interkuturalnost/transkulturalnost ; popisi stanovništva ; drugi jezik

nije evidentirano