Genotipska raznolikost divlje trešnje (Prunus avium L.) u dijelu prirodne rasprostranjenosti u Hrvatskoj (CROSBI ID 184089)
Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Tančeva Crmarić, Olivera ; Štambuk, Snježana ; Šatović, Zlatko ; Kajba, Davorin
hrvatski
Genotipska raznolikost divlje trešnje (Prunus avium L.) u dijelu prirodne rasprostranjenosti u Hrvatskoj
Klonski materijal za istraživanje genotipske raznolikosti divlje trešnje korišten je iz klonske sjemenske plantaže (Šumarija Kutina), a činila su ga 24 selekcionirana plus stabla iz područja sjeverozapadne Hrvatske. Klonovi su analizirani pomoću 15 odabranih mikrosatelitnih DNK biljega (SSR), koji su odabrani od organizacije ECPGR. Otkriveno je bogatstvo alelnih varijacija kod SSR lokusa, a utvrđen visok stupanj polimorfizma potvrdio je postojanje ne samo opsežne morfološke, već i vrlo značajne genetske raznolikosti. Temeljem udjela zajedničkih alela (DPSAM) izračunata je prosječna genetska udaljenost od 0.573. Najmanja genetska udaljenost (DPSAM = 0.100) zabilježena je između genotipova 'KP2' i 'KP5' (Kloštar Podravski, regija Koprivnica), koji su se podudarali u 27 od 30 alela, dok je najveća genetska udaljenost (DPSAM = 0.933) zabilježena između genotipova 'Đu2' (Đulovac, regija Bjelovar) i 'L3' (Lipovljani, regija Zagreb) koji su se razlikovali u 28 od 30 alela. Matrica genetske udaljenosti, temeljena na udjelu zajedničkih alela (DPSAM), nije utvrdila jasno svrstavanje jedinki divlje trešnje s obzirom na njihovo porijeklo, odnosno regiju (Koprivnica, Bjelovar, Zagreb). Analizom molekularne varijance (AMOVA) utvrđeno je da je znatno veći postotak (95.88 %) ukupne mikrosatelitne raznolikosti uzrokovan razlikama između jedinki unutar regija, od onog uzrokovanog razlikama između istraživanih regija (4.12 %). - statistika je iznosila 0.041 i bila je visokosignifikantna (P < 0.01) što ukazuje na postojanje određene regionalne strukturiranosti genetske raznolikosti, a prikazana je osima faktorijalne analize korespondcije (FCA). Prva os objašnjava 63.76 % ukupne inercije, i razdvojila je jedinke iz regije Zagreb od jedinki iz regije Bjelovar i Koprivnica, dok je druga os sa 36.24 % razdvojila jedinke iz regije Bjelovar od onih iz regije Koprivnica.
Genetska raznolikost. ; mikrosatelitni biljezi SSR ; Prunus avium L.
nije evidentirano
engleski
Genotypic Diversity ofWild Cherry (Prunus aviumL.) in the Part of its Natural Distribution in Croatia
nije evidentirano
Genetic diversity ; microsatelites SSR ; Prunus avium L.
nije evidentirano
Podaci o izdanju
Povezanost rada
Biologija, Biotehnologija, Šumarstvo