hrvatski

Razvoj vodnog prometa na Vc koridoru

Promet je jedna od najvažnijih djelatnosti svakog društva, pa tako i zemalja jugoistočne Europe. U Europskoj uniji 7 do 8% ukupnog društvenog proizvoda Unije odnosi se na promet koji zapošljava više od 10 milijuna ljudi ili oko 7% ukupnog broja zaposlenih. Promet je ujedno i ključni čimbenik uspjeha jedinstvenog tržišta, s obzirom da se njime postižu dva do tri temeljna cilja europske integracije: slobodno kretanje putnika i slobodno kretanje roba. Novi prometni koridori i suvremena prometna infrastruktura bitno će utjecati na razvitak Republike Hrvatske i zemalja jugoistočne Europe. Oblik Republike Hrvatske i njena teritorijalna "naslonjenost" na istočnu obalu jasn upućuje na vitalno značenje prometnih infrastruktura i morskih luka kao i potrebu kopnene i morske povezanosti zemalja europskog jugoistoka i srednje Europe preko hrvatskog područja. Zbog činjenice da su hrvatske luke izrazito tranzitnog značenja, nameće se potreba suvremenog prometnog povezivanja i teritorijalnog integriranja Republike Hrvatske te postizanja inter-operabilnosti hrvatskih prometnih sustava s prometnim sustavima susjednih zemalja. Izbor multimodalnih TEN koridora preko hrvatskog područja ukazuje na to da je teritorijalni položaj Hrvatske ne samo njezina prednost, nego i obveza prema Europskoj uniji. U tom kontekstu treba razmatrati značenje i ulogu luke Ploče u uvjetima izgradnje novih prometnih koridora i suvremene cestovne i željezničke infrastrukture. Bitnu uloga pri ostvarivanju tih zadataka imat će prometna politika Hrvatske 1 susjednih zemalja. Pod prometnom politikom se podrazumijeva ukupnost ekonomskih 1 političkih akcija društva radi razvoja prometa kao samostalne gospodarske djelatnosti, te unutar tako shvaćenog sadržaja i kao razvoja prometa određene zemlje ili zajednice zemalja. Međutim, prometna se politika može promatrati ne samo kao skup općih mjera usmjerenih cjelovitom razvoju prometa, nego kao i podskup granskih politika, kao što je politika pomorskog prometa, lučka politika, politika cestovnog, željezničkog ili riječnog prometa, ili kao podskup specifičnih dijelova cjelovite prometne politike, kao što je investicijska politika, tarifua politika, monetarno - kreditna politika i druge slične politike u području prometa. Konačno se, kao i u području ekonomske politike, može praviti razlika između makroekonomske politike u djelatnosti prometa, kojom se reguliraju osnovni tokovi ukupnog ekonomskog razvoja i makroekonomske politike, koja se odnosi na ponašanje pojedinih subjekata u tom razvoju, prije svega prometnih i lučkih uprava. Pravci i intenzitet robnih tokova osnovni su pokazatelj položaja i konkurentnosti pravca na tržištu prometnih usluga. Paneuropski koridor Vc je pravac od velikog značenja za hrvatski i europski gospodarski i prometni sustav. Stoga se, s namjerom da se dobiju konkretni zaključci o trenutnim i potencijalnim količinama robnih tokova na koridoru Vc u radu analiziraju relevantni indikatori na koridoru Vc. Paneuropski koridor Vc na relaciji Budimpešta - Osijek - Sarajevo - Ploče poveznica je sjeverne, srednje i južne Europe. Osim što povezuje srednjoeuropsko područje s Jadranskim morem, navedeni koridor predstavlja prometni prioritet infrastrukture Bosne i Hercegovine. Važnost koridora Vc za Hrvatsku ogleda se u tome što se njime ostvaruje najkraća i najracionalnija veza Istočne Hrvatske i Dalmacije, dok se važnost koridora za Mađarsku ogleda u njegovoj ulozi povezivanja Mađarske s Bosnom i Hercegovinom, Jadranskih morem i lukom Ploče u Hrvatskoj. Valorizacija svakog prometnog pravca uvjetovana je tržišnim uvjetima ponude, potražnje i okruženja. Pri tome se elementi ponude odnose na prometne kapacitete i usluge svih onih subjekata koji sudjeluju u proizvodnji prometne usluge, elementi potražnje na veličinu i vrijednost područja na kojem nastaje potreba za prijevoznim uslugama te opseg i struktura tih potreba, a elementi okruženja na prisutnost konkurencije i ostalih konstelacija na prometnom tržištu. U odnosu na razne ekonomske, političke i druge čimbenike koji su teško predvidivi, trenutni robni tokovi najpouzdanije su polazište za analizu i prognozu teretne potražnje na prometnom pravcu. Time su pravci i dinamika robnih tokova ujedno i osnovni pokazatelj položaja i konkurentnosti prometnog pravca na tržištu prometnih usluga. Tema diplomskog rada je RAZVOJ VODNOG PROMETA NA KORIDORU Vc. Uvažavajući navedeno, u ovom se radu analiziraju relevantni indikatori prometnog rasta i dinamike razvoja svih vrsta prometa na koridoru Vc kao važni elementi prometne potražnje, uvažavajući prisutnost konkurencije (alternativnih sjevernojadranskih sjevernoeuropskih prometnih pravaca), kao bitnog elementa okruženja u borbi za pridobivanje vrijednog tranzitnog tržišta srednje Europe. Diplomski rad koncipiran je u šest poglavlja. U drugom poglavlju pod naslovom Perspektiva razvoja Vc koridora govori se o odnosu Vc koridora prema ostalim prometnim koridorima te važnosti za prostor koji obuhvaća. Tema poglavlja pod naslovom Luke i terminali na Vc koridoru opisuje luke smještene na koridoru Vc, njihove karakteristike te važnost implementacije u infrastrukturnu sliku koridora Vc. Četvrto poglavlje pod naslovom Analiza potencijalnog prometa govori o očekivanjima za bližu i dalju budućnost te analizu koji bi to kapaciteti mogli koristiti ovaj prometni koridor. Peto poglavlje naslova Razvoj prometne infrastrukture na Vc koridoru opisuje buduća ulaganja u razvoj i kapacitet luka, kanal Dunav- Sava te daje sliku o intermodalnosti vodnog prometa na koridoru Vc u budućnosti.

razvoj; koridor Vc; analiza;

nije evidentirano