Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 580015

Upravljanje morskim lukama u Republici Hrvatskoj


Čačić, Ivana
Upravljanje morskim lukama u Republici Hrvatskoj, 2012., diplomski rad, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb


CROSBI ID: 580015 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Upravljanje morskim lukama u Republici Hrvatskoj
(Management of seaports in the Republic of Croatia)

Autori
Čačić, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Fakultet prometnih znanosti

Mjesto
Zagreb

Datum
03.04

Godina
2012

Stranica
116

Mentor
Jolić, Natalija

Ključne riječi
lučki sustav; model upravljanja; pokazatelji; koncesija
(port system; management model; indicators; concession)

Sažetak
Morske luke i lučki sustavi su, uz brodarstvo i brodogradnju, temeljna karika pomorskog gospodarstva te predstavljaju primarno polazište njegova razvoja. Osim toga, luke su ključni podsustav pomorskog i prometnog sustava te poticatelj razvitka mnogih gospodarskih djelatnosti i prometnih tokova. One predstavljaju golemu ekonomsku snagu, te imaju važnu ulogu u svjetskom i nacionalnom gospodarstvu i međunarodnoj trgovinskoj razmjeni. Osim što povezuju kopneni i pomorski promet, luke su poticatelji razvitka mnogih djelatnosti (proizvodnje, trgovine, dorade, uslužnih djelatnosti), čimbenik razvitka drugih (industrija, energetika) te su, također, bitan segment nacionalnog gospodarstva zemlje (prihodi, zapošljavanje, vrijednost infrastrukturnih objekata i opreme). Luke predstavljaju dio prometnog sustava zemlje i zbirno mjesto u koje se slijeva promet sa svih prometnih putova i prijevoznih sredstava. Ne pripadaju niti jednoj prometnoj grani već unutar prometnog sustava čine čimbenik o kojemu ovisi pravilno i efikasno funkcioniranje ostalih sudionika u prometu. Luke su javne institucije, ali i gospodarski sustavi koji posluju prema temeljnim ekonomskim načelima radi pružanja odgovarajućih usluga i širenja gospodarskih djelatnosti. Morske luke nisu same sebi svrha, već je njihov zadatak da, pružanjem najpovoljnijih usluga, pri što nižim izdacima, pomažu širenju gospodarske djelatnosti na što veća prostranstva svijeta. Tendencija razvoja suvremenih morskih luka u svijetu usmjerena je prema koncentraciji prometa na manji broj većih luka, koncentraciji različitih ekonomskih funkcija u istoj luci, težnji za većom dodatnom vrijednošću (oplemenjivanje i dorada robe), suvremenim prometnim vezama sa zaleđem, većoj autonomnosti upravljanja lukom. Odgovarajućim zakonskim mjerama, koncipiranjem lučke politike te strateškim planiranjem država potiče te stvara pretpostavke za razvitak pojedinih lučkih sustava. Često je potrebno modificirati model upravljanja lukom, i to ili unapređenjem postojećega ili uvođenjem potpuno novoga. Model upravljanja lukom treba u punoj mjeri respektirati činjenicu da je tradicionalna uloga luka znatno evoluirala i da se one više ne biraju samo zbog njihova prirodnog zaleđa već zbog toga što su najbolja središta za dodavanje vrijednosti robama i da su čvorišta u robnome transportnom lancu. Proces unapređenja postojećega ili uvođenja potpuno novog modela za upravljanje lukama, dakle proces izbora modela za upravljanje lukama, mora se zasnivati na jasno definiranim ciljevima koji se žele postići. Četiri osnovna modela za upravljanje lukama pojavila su se tijekom vremena: Service Port, Tool Port, Landlord Port i Private Service Port, o kojima će detaljnije biti riječi u ovom radu. Neophodnosti pravilnog izbora i primjene modela upravljanja lukom pridonosi i činjenica da je pružanje lučkih usluga postala sve riskantnija aktivnost. Povećana konkurencija između luka, planiranje velikih investicija proširenja lučkih aktivnosti izvan tradicionalnih usluga povećavaju mogućnost ekonomskih gubitaka nastalih lučkim aktivnostima. Potrebno je odabrati takav model upravljanja lukom koji će omogućiti maksimalnu valorizaciju postojećih kapaciteta, razvoj novih kapaciteta u skladu s potencijalima gravitirajućeg područja i sa mogućnostima koje pružaju transhipment-koncept i razvoj djelatnosti u režimu slobodne zone, uz intenzivni razvoj prometne, trgovačke i industrijske funkcije luke, te puno prihvaćanje temeljnih trendova u razvoju europskih luka i načela lučkih djelatnosti prema preporukama Europske unije. S obzirom da se može očekivati da će Hrvatska u ovom desetljeću postati članica Europske Unije, nužno je hrvatsku prometnu i lučku politiku učiniti kompatibilnom s prometnom i lučkom politikom Europske unije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
135-1352586-2588 - Integracija sustava intermodalnog vodnog prometa u europskoj transportnoj mreži (Natalija Jolić, )

Ustanove
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb

Profili:

Avatar Url Natalija Kavran (mentor)

Citiraj ovu publikaciju

Čačić, Ivana
Upravljanje morskim lukama u Republici Hrvatskoj, 2012., diplomski rad, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
Čačić, I. (2012) 'Upravljanje morskim lukama u Republici Hrvatskoj', diplomski rad, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb.
@phdthesis{phdthesis, author = {\v{C}a\v{c}i\'{c}, I.}, year = {2012}, pages = {116}, keywords = {port system, management model, indicators, concession}, title = {Management of seaports in the Republic of Croatia}, keyword = {port system, management model, indicators, concession}, publisherplace = {Zagreb} }