Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 579136

Kulturološke perspektive utonule baštine sv. Martina na Makarskom primorju


Zaradija Kiš, Antonija; Vela Puharić, Vedrana
Kulturološke perspektive utonule baštine sv. Martina na Makarskom primorju // Makarsko primorje danas. Makarsko primorje od kraja Drugog svjetskog rata do 2011. / Mustapić, Marko ; Hrstić Ivan (ur.).
Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Grad Makarska, 2012. str. 385-405


Naslov
Kulturološke perspektive utonule baštine sv. Martina na Makarskom primorju
(Cultural Perspectives on the Lost Heritage of St Martin on the Makarska Littoral)

Autori
Zaradija Kiš, Antonija ; Vela Puharić, Vedrana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Makarsko primorje danas. Makarsko primorje od kraja Drugog svjetskog rata do 2011.

Urednik/ci
Mustapić, Marko ; Hrstić Ivan

Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Grad Makarska

Grad
Zagreb

Godina
2012

Raspon stranica
385-405

ISBN
978-953-6666-87-4

Ključne riječi
Makarsko promorje, sv. Martin, Tučepi, Podgora, Kotišina, Samartinje, Europa, baština
(Makarska Littoral, St Martin, Tučepi, Podgora, Kotišina, Samartinje, Europe, heritage)

Sažetak
Od 2005. godine Europski kulturni centar sv. Martin iz Toursa, pod nazivom Sveti Martin Europljanin, simbol dijeljenja - zajednička vrijednost, oživljava bogatu europsku tradiciju sv. Martina. Zadatak projekta se sastoji u povezivanju velikoga dijela Europe u čije je civilizacijske tekovine utkan kult i tradicija sv. Martina. Kroz njegovu se simboliku dijeljenja plašta osnažuje svijest zajedništva i dijeljenja zajedničkih dobara s posebnim naglaskom na ekološko osvješćivanje i održivi razvoj. Uz znanstveni, stručni, obrazovni i gospodarski angažman (pod okriljem Vijeća Europe iz Strasbourga i Europskog instituta kulturnih itinerera iz Luksemburga) projekt ima široku i dugoročnu perspektivu. U okviru toga projekta Hrvatskoj pripada posebno mjesto po bogatstvu i raznolikosti martinske baštine. U tom promišljanju ni makarski prostor nije izuzet sa svoja dva ruševna martinska svetišta (Kotišina i Samartinje) te jedinstvenom tradicijom „sveca“ gdje sv. Martin spada među tri „najsluženija“ sveca što bi vrijedilo istaknuti lokalno, ali i promatrati na širem dalmatinskom prostoru te na tim premisama zatomljenu makarsku martinsku tradiciju revalorizirati i smjestiti u europaki kontekst. Oba makarska svetišta nalaze se na padinama Biokova. U selu Kotišini crkva je teško stradala u katastrofalnom potresu 1962. godine i od tada nikad nije obnovljena. Tragove sv. Martina sveca nalazimo u toponimu Samartinje i temeljima crkvice na istom lokalitetu čijim su se iskapanjima bavili arheolozi od 1998. do 2000. godine. U kontekstu kultunih i turističkih inovacija stvaranje kulturnih itinerera važan je način revaloriziranja zatomljene baštine kojom se uspijeva povezati različitost, a očuvati specifičnost. U tom smislu negdašnju snaga kulta sv. Martina koja se ogleda kroz ostatke nematerijalne i materijalne martinske baštine valjalo bi revalorizirati, zaštititi i iskoristiti u dugoročnim promišljanjima i osmišljavanjima nove turističke ponude grada i podbiokovlja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Arheologija, Etnologija i antropologija

Napomena
Rad je vezan za projekt Genološki aspekti usmene i pučke tradicije (voditeljica Tanja Perić Polonijo) MZOS-a i projekt Hrvatska nematerijalna kulturna baština, društveni identiteti i vrijednosti (09/59, voditelj Tvrtko Zebec) Zaklade HAZU.



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
189-1890666-0665 - GENOLOŠKI ASPEKTI USMENE I PUČKE TRADICIJE (Ljiljana Marks, )

Ustanove
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Antonija Zaradija-Kiš, (89025)