hrvatski

Prisilni ratni migranti na području Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice Makarska

Srbijanska oružana agresija na Republiku Hrvatsku (od 1991.) i rat u Bosni i Hercegovini (od 1992.) rezultirali su brojnim i velikim demografskim, društvenim i gospodarskim posljedicama. Jedna od najtežih posljedica agresije odnosi se na prisilne ratne migracije koje su najvećim dijelom bile negativan učinak sustavne politike etničkoga čišćenja koju su provodile JNA i srpske paravojne postrojbe i vlasti na okupiranim područjima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Iz okupiranih ili na drugi način ratom ugroženih područja protjerano stanovništvo (prognanici iz Hrvatske i izbjeglice iz Bosne i Hercegovine) privremeni je smještaj našlo na neokupiranim i od ratnih stradanja i razaranja kako-tako sigurnijim područjima Hrvatske. Tako je na području nekadašnjeg Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice Makarska (pokrivao je područje bivših općina, odnosno centara za socijalnu skrb: Makarska, Metković, Imotski, Ploče i Vrgorac), organizirano ili u privatnom smještaju, tijekom 90-ih godina prošloga stoljeća bilo evidentirano više od 45 tisuća prognanika i izbjeglica, dok je u navedenim općinama prema popisu iz 1991. godine živjelo tek nešto više od sto tisuća stalnih stanovnika. Smještaj, život i skrb brojne prognaničko-izbjegličke populacije imao je i složene društvene, demografske i ekonomske posljedice za makarsko i okolno područje.

Makarska; rat; prognanici; izbjeglice

nije evidentirano