hrvatski

Koncepcija razvoja biciklističkog prometa u Gradu Zagrebu

Razvijene zemlje Europe, u posljednjih nekoliko desetljeća, posvećuju posebnu pozornost planiranju razvoja biciklističkog prometa. U usporedbi s europskim zemljama, u Republici Hrvatskoj ovaj oblik prometa je zanemaren i nije tretiran na odgovarajući način. Udio biciklizma u ukupnom putovanju u Gradu Zagrebu, prema Prometnoj studiji iz 1998. godine, iznosio je manje od jedan posto što je dijelom posljedica lošeg prometnog planiranja već dugi niz godina. U nekim gradovima Europe udio biciklističkog prometa kreće se i preko 30%. Uzrok ovim razlikama stručnjaci pripisuju faktorima koji su povezani s ekonomijom, korištenjem zemljišta, kulturom, klimom, topologijom i prometnom politikom koja se vodi u raznim zemljama. Međutim, činjenica je da su zemlje poput Švedske, Norveške, Danske, Nizozemske ili Njemačke također bile suočene sa sličnim problemima kao i Hrvatska (porast popularnosti automobila, povećanje zagušenja i zagađenja zraka), ali su puno ranije poduzele odgovarajuće mjere, uključujući sustavno poticanje biciklizma, već 70-ih godina. Zanimljiva je procjena da je više od 30% putovanja u Europi kraće od 3 km i 50% auto putovanja kraće od 5 km. Ove udaljenosti mogu pokriti djeca i starije osobe, ugodnom vožnjom bicika ili bržim hodanjem. Veliki broj kratkih putovanja uzrokuje nepotrebne gužve i zagađenje zraka, smanjuje sigurnost prometa, povećava potražnju za parkirnim mjestima te indirektno utječe i na zdravlje koje bi ljudi mogli imati kada bi vozili bicikl. Iako je istina da bicikl ne može kao automobil osigurati istu mobilnost na većim udaljenostima, mnoga kraća putovanja mogu se realizirati biciklom možda i brže nego automobilom, osobito u vršnom periodu, u zagušenim područjima. Osim toga, bicikl zauzima puno manje prostora nego automobil. Najmanje 10 do 12 bicikla stane na jedan auto parking. Dakle, poticanjem ljudi da više voze bicikle, barem za neke njihove dnevne potrebe (a pogotovo na kraćim duljinama), omogućit će veće korištenje javnog prostora za druge namjene. Nadalje, prema izvješćima agencija za zaštitu okoliša, emisije dušikovih oksida iz prometnih sredstava i dalje su u porastu. Zagađenje zraka, među ostalim zdravstvenim poteškoćama, uzrokuje povećani rizik od astme i značajne troškove zdravstvene zaštite. Poticanje ljudi da voze bicikle vodi ka nultoj stopi zagađenja zraka, poboljšanju zdravlja građana i održivom načinu urbanog prijevoza u Gradu Zagrebu. Rad je fokusiran na strategije razvoja biciklističkog prometa i koncepciju razvoja biciklističke mreže u Gradu Zagrebu.

biciklistički promet; koncepcija razvoja biciklističkog prometa; plan razvoja biciklističke mreže

nije evidentirano