Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 578565

SOS ili tek alibi za nasilje nad jezikom


Kordić, Snježana
SOS ili tek alibi za nasilje nad jezikom, 2012. (obljetnica).


Naslov
SOS ili tek alibi za nasilje nad jezikom
(SOS or nothing but an alibi for violence against language)

Autori
Kordić, Snježana

Izvornik
Forum, 16.3.2012., str. 38-39.

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, obljetnica

Godina
2012

Ključne riječi
Sociolingvistika; jezična politika; standardni jezik; jezični unitarizam; purizam; Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika; Novosadski dogovor; naziv jezika; policentrični jezik; varijante; engleski; njemački; hrvatski; srpski; bosanski; crnogorski; srpskohrvatski
(Sociolinguistics; language policy; standard language; linguistic unitarism; purism; Declaration on the Status and Name of the Croatian Literary Language; The Novi Sad Agreement; language name; polycentric language; language varieties; English; German; Croatian; Serbian; Bosnian; Montenegrin; Serbo-Croatian)

Sažetak
Povodom 45. godišnjice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika tjednik Forum je objavio integralni tekst Deklaracije i zamolio Snježanu Kordić da u nastavku analizira taj tekst. Pritom joj je postavljeno nekoliko pitanja o značaju Deklaracije u onom vremenu, te o posljedicama za kasniji razvoj hrvatske jezične politike, sve do danas. Autorica je istakla da svojom knjigom "Jezik i nacionalizam" daje podršku stavovima koje je u ono doba zastupao i branio Ljudevit Jonke. U nastavku citira kako hrvatski akademik August Kovačec hvali demokratičnost jugoslavenske jezične politike. Citira i kako akademik Dalibor Brozović za opis domaće jezične situacije opravdano povlači paralelu s britanskom i američkom varijantom engleskog jezika. Nadalje, autorica podržava stav Miroslava Krleže da se radi o jednom jeziku koji se u narodu naziva različitim imenom. Podsjeća da su brojni članovi Društva književnika Srbije podržali Deklaraciju potpisavši "Predlog za razmišljanje". Citatima iz onog vremena kritički pokazuje da je baš hrvatski akademik Stjepan Babić u ono doba bio vodeći jezični unitarist koji je zahtijevao ujednačavanje jezika Srba i Hrvata. Na kraju analize autorica upozorava da se ritualom obilježavanja obljetnice Deklaracije usađuje mit kojim se opravdava današnje purističko nasilje nad jezikom samih Hrvata. Pokazuje i da su se sastavljači Deklaracije rukovodili teorijom Karla Marxa, koji je netočno jezik smatrao jednom od odrednica naroda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Filologija, Povijest



POVEZANOST RADA


Autor s matičnim brojem:
Snježana Kordić, (173535)