hrvatski

Integrirano upravljanje kretanjem brodova i putnika na pomorskim krstarenjima u Dubrovniku

Svjetsko tržište pomorskih krstarenja vrlo je dinamično i obilježavaju ga stalne promjene u ponudi i potražnji. Izuzetan rast potražnje za krstarenjima koji se posljednjih godina bilježi sa svih svjetskih tržišta potvrđuje da je tržište pomorskih krstarenja još u fazi rasta. Premda krstarenja čine manje od 2% globalnog turističkog tržišta, sve su prisutnija u svijetu. Potražnja za ovim specifičnim oblikom turističke ponude raste gotovo dvostruko brže od broja međunarodnih dolazaka i prema predviđanjima iz godine u godinu predstavljat će sve veći dio svjetskog, europskog i mediteranskog turizma. Mediteran je danas vodeća europska regija za krstarenja, nakon karipskog otočja druga najposjećenija regija u svijetu. Na tržištu pomorskih krstarenja pozicionirao se kao regija koja nudi veliku kulturnu i prirodnu raznolikost na relativno malom prostoru. Razvoj kruzing turizma poticajno djeluje na turistička kretanja i na gospodarstvo mnogih mediteranskih zemalja. Sve veći značaj Mediterana kao regije krstarenja očituje se kroz razvoj baznih luka i luka ticanja, koje se danas, po prometu putnika, nalaze među vodećim svjetskim lukama. Dubrovnik je jedna od glavnih luka ticanja brodova na kružnim putovanjima na Jadranu i vodeća luka ticanja u Hrvatskoj s prometom od 1.025.089 putnika u 2010. Postojeće stanje i razvoj kruzing turizma u Dubrovniku treba promatrati u širem kontekstu, tj. kontekstu cijele regije Mediterana i trendova na svjetskom tržištu pomorskih krstarenja. Posljednjih godina bilježi se rast potražnje za krstarenjima Mediteranom sa svih svjetskih tržišta, naročito europskog, što nesumnjivo utječe na turistička kretanja u regiji. Zbog svojih pozitivnih učinaka na ekonomiju luka/gradova, kruzing turizam je značajan čimbenik u strategiji razvoja turizma mediteranskih zemalja. Rast potražnje za krstarenjima Mediteranom i gotovo kontinuirano povećanje broja i kapaciteta brodova već stvara probleme prihvata putnika i brodova u mnogim mediteranskim lukama/gradovima, a problemi će biti sve veći ako taj rast ne bude pratio razvoj lučke/gradske infrastrukture i svih pratećih turističkih sadržaja. Grad Dubrovnik suočava se s problemom velike koncentracije brodova i putnika u kratkom vremenskom razdoblju i problemom neodgovarajuće organizacije prihvata putnika i brodova u destinaciji. Sve više mega brodova, velika koncentracija brodova u luci, ograničene mogućnosti za prihvat velikih brodova otvaraju pitanje jesu li veći pozitivni ili negativni učinci kruzing turizma na stacionirani turizam, na gospodarstvo, na život lokalnog stanovništva, na okoliš turističke destinacije. Ulaganjem isključivo u razvoj lučke infrastrukture za prihvat brodova i putnika i poboljšanjem organizacije u lukama nije moguće riješiti problem negativnih utjecaja kruzing turizma. Istovremeno pristajanje više brodova u luci i veći broj putnika s kruzera u Dubrovniku iziskuje bolju organizaciju prihvata, čvršću suradnju svih sudionika izravno i neizravno uključenih u kruzing i uspostavljanje tijela koje će upravljati kruzing turizmom u Dubrovniku. Ova Studija treba dati odgovore na pitanja: kako upravljati kruzing turizmom u Dubrovniku? Da li je moguće uskladiti različite interese svih sudionika uključenih u kruzing turizam u Dubrovniku? Koje su smjernice daljnjeg razvoja kruzing turizma u Dubrovniku? Studija je koncipirana sukladno postavljenim ciljevima. Nakon objašnjenja ciljeva i metodologije istraživanja daju se temeljna obilježja kruzing turizma u svijetu, na Mediteranu i trendovi razvoja na svjetskom tržištu. Zatim slijedi analiza stanja kruzing turizma u Dubrovniku temeljena na dostupnim sekundarnim izvorima podataka i rezultatima primarnih istraživanja. U nastavku se daje SWOT matrica koja vrednuje snage i slabosti, prilike i prijetnje Dubrovnika kao kruzing destinacije. Potom se prezentiraju procjene broja putnika po kvartalima na krstarenjima u Dubrovniku u razdoblju 2011.-2016., rezultati istraživanja održivog maksimalnog istovremenog nosivog kapaciteta i predlažu moguće strategije razvoja Dubrovnika kao luke/destinacije kruzing turizma. Na osnovi rezultata primarnog istraživanja stavova svih sudionika aktivno uključenih u kruzing turizam, predstavnika gradske i županijske vlasti i ostalih javnih ustanova o postojećem stanju, izvode se spoznaje o propustima u dosadašnjem razvoju kruzing turizma i upravljanju kretanjem brodova i putnika u Dubrovniku. Temeljem dosegnutih spoznaja predlaže se model integriranog upravljanja kretanjem brodova i putnika i ustroj upravljačkog, savjetodavnog i koordinacijskog tijela Dubrovnik Cruise Menadžment Centra. Također, se predlaže metodologija za kontinuirano praćenje, problemski orijentirano istraživanje i analizu kruzing turizma u Dubrovniku, te praćenje trendova na svjetskom tržištu pomorskih krstarenja. U zaključku se u sažetom obliku iznose najvažnije spoznaje do kojih se došlo istraživanjem.

integrirano upravljanje; cruising; Dubrovnik

nije evidentirano