hrvatski

Geološka istraživanja u dubokim jamama Sjevernog Velebita

Speleološka istraživanja dubokih jama omogućavaju i neposredna geološka istraživanja i uzorkovanja duboko ispod površine terena. U okviru speleoloških ekspedicija u Lukinu jamu 1993 i 1994 godine napravljeno je uzorkovanje i analize stijena po profilu jame, izmjereni su položaji slojeva, pukotina i rasjeda te je na temelju dobivenih rezultata izrađen litološki profil do dna jame (Lacković 1993). Uslijed nedostatka provodnih fosila u uzorcima, nije bilo moguće detaljno odrediti stratigrafsku pripadnost pojedinih stijena na profilu. Zbog toga je prilikom novijih ekspedicija 2010. i 2011. godine uzorkovanje stijena u Lukinoj jami ponovljeno. Prema preliminarnim rezultatima analize uzoraka, ovo istraživanje omogućiti će izradu litostratigrafskog profila do dna jame. Izravno utvrđeni profil predstavlja značajni doprinos poznavanju dubinske geološke građe masiva S. Velebita, koja se je do sada interpretirala posredno na temelju površinskog prostiranja pojedinih vrsta stijena (Velić i Velić, 2009). Uz uzorkovanje stijena, u razdoblju novijih ekspedicija (od 2010. do 2011. godine) opažani su podaci o hidrološkoj aktivnosti sifona na dnu jame. Osim u Lukinoj jami, značajniji rezultati istraživanja ostvareni su i u Slovačkoj jami. Tamo su obavljena geomorfološka opažanja kojima su izdvojeni fosilni i recentni freatski kanali. 14C analize siga pokazale su taloženje u fosilnom kanalu prije više od 35000 godina te recentno i subrecentno taloženje u aktivnim kanalima na dnu jame. Rendgenskom analizom određen je kalcitni sastav kristala koji rastu u obliku špiljskog pamuka iz glinovitog sedimenta na 350m dubine (Lacković i sur., 1999). Speleomorfološka i litološka opažanja obavljena su i u jamskom sustavu Velebita - Dva javora, na temelju kojih je objavljeno više znanstvenih radova (Stroj, 2004 ; Bakšić i sur., 2005).

Lukina jama; Slovačka jama; geologija; speleologija

nije evidentirano