hrvatski

Planirana istraživanja siga speleoloških objekata šireg zadarskog prostora (2012-2015)

U razdoblju 2012.-2015. g. planira se provedba znanstvenog projekta Rekonstrukcija regionalnih paleoklimatskih promjena – zapisi iz siga sjeverne Dalmacije kojeg financijski podržava Sveučilište u Zadru. Svrha je istraživanja rekonstruiranje promjena u okolišu u širem zadarskom području koje su se događale tijekom geološke prošlosti, a koje su ostale zapisane u sigama u vidu mineraloških i petrografskih promjena, te varijacija stabilnih izotopa i elemenata u tragovima. Područje istraživanja je transekt od Dugog otoka do vršne zone Velebita koji uključuje spilje Strašnu peć (Dugi otok, 70 m nv), Manitu peć (Paklenica, 570 m nv) te Špilju u Zubu Buljme (Južni Velebit, 1305 m nv). Podaci koji će se ovim projektom dobiti iz siga Manite peći bit će uspoređeni s rezultatima dobivenim iz već ranije detaljno istražene i analizirane Modrič spilje koja se nalazi na obali Velebitskog kanala (32 m nv). Konačna slika o paleoklimatskim i paleookolišnim uvjetima na transektu kroz prostor današnjih otoka, obale i priobalja bit će u budućnosti još upotpunjena detaljnim analizama siga i vode Strašne peći i Spilje u Zubu Buljme u kojima će se ovim projektom uspostaviti monitoring. Odabrani će uzorci siga biti datirani metodom U/Th na MC-ICPMS. Petrografske analize bit će provedene kako bi se utvrdile mineraloške i teksturne značajke siga, od kojih su neke iznimno osjetljive na klimatske promjene (prvenstveno na količinu vode tj. oborina). Omjeri stabilnih izotopa (18O/16O i 13C/12C) bit će analizirani da bi se utvrdile njihove varijacije tijekom prošlosti. Naime, izotopi kisika u sigama reflektiraju izotopni sastav vode prokapnice u spiljama, kao i o temperaturi ovisnu izotopnu frakcionaciju koja se odvija pri taloženju kalcita iz vode. Cilj ovog istraživanja je dobiti uvid u raspon i intenzitet klimatskih uvjeta koji su varirali tijekom prošlih tisućljeća, čime bi se dobio okvir za procjenu sličnih utjecaja budućih klimatskih promjena na ovom prostoru. Pretpostavka je da je u nižim područjima taloženje siga (pa i ostali procesi karstifikacije) bilo neprekinuto i tijekom najhladnijih razdoblja, no ipak s izraženim razlikama u količini vlage tijekom glacijala i interglacijala odnosnno stadijala i interstadijala. Nasuprot tome, više planinske zone, a posebno vršna zona, tijekom glacijala je vjerojatno bila pod ledenjacima koji su onemogućavali taloženje siga. Budući da je takva situacija prevladavala u ostatku Europe, odnosno sjevernije od područja Velebita, pokušat će se dokazati da se upravo duž današnje hrvatske obale prostirala granična zona između dva područja bitno različitih odgovora na globalne klimatske promjene. Pozornost će prvenstveno biti usmjerena na: (i) utvrđivanje mogućnosti da se taloženje siga odvijalo tijekom posljednjeg glacijalnog maksimuma (prije ~20 000 g) i tijekom mlađeg Dryasa (prije ~11 600 g), (ii) određivanje početka i intenziteta semi-aridnih uvjeta kojim je ovo područje bilo izloženo ranije ustanovljenim holocenskim sušnim epizodama u Sredozemlju (prije 4000 i 1200 godina). Razumijevanje ovih ključnih epizoda pružit će puno bolji uvid u ranjivost i osjetljivost ovog prostora na buduće promjene temperature i oborinskog režima što bi u slučaju priobalnog dijela Hrvatske između ostalog, moglo imati bitan utjecaj na turizam, kao i na vodoopskrbu i poljoprivredu.

spilje; sige; promjene paleookoliša; izotopi; sjeverna Dalmacija

Projekt 60200 Sveučilišta u Zadru: Rekonstrukcija regionalnih paleoklimatskih promjena – zapisi iz siga sjeverne Dalmacije. Voditeljica: Maša Surić