hrvatski

Vrijednosti krša morskih dubina – zapisi iz podmorskih siga

Duž obale i otoka hrvatskog dijela istočnog Jadrana registrirano je više od 235 morem preplavljenih speleoloških objekata (Surić 2006). Radi se o objektima koji su nastajali tijekom nižih morskih razina te se morfološki ne razlikuju bitno od trenutno kopnenih objekata, osim što među istraženim potopljenim objektima prevladavaju spilje dok su na kopnenom dijelu dominantne jame. Različitih su hidroloških karakteristika ; više od pola ih je euhalinih gdje u potpunosti vladaju marinski uvjeti, oko trećine ih je anhijalinih, dok jedan manji udio otpada na vrulje. S obzirom na takve uvjete, odlikuju ih i različite biocenoze, a velika je varijabilnost i erozijsko- depozicijskih procesa koji se u njima odvijaju. U pojedinim objektima uvjeti su takvi da se čak i ispod morske površine odvija okršavanje. Sige koje su pronađene u više od 140 podmorskih objekata, pružaju mogućnost rekonstruiranja uvjeta u paleookolišu koji su vladali tijekom njihovog taloženja u subaerskim uvjetima, kao i nakon prestanka njihova rasta koji, uz ostalo, može biti uzrokovan preplavljivanjem morem. Mjerenjem radiometrijske starosti određenih epizoda zabilježenih u strukturi sige djelomično su rekonstruirane promjene relativne morske razine na istočnoj obali Jadrana kao i promjene u okolišu koje one donose (Surić & Juračić 2010). Izotopni sastav siga (18O/16O, 13C/12C) dodatno daje uvid u paleoklimatske promjene. Do sada je u okviru ovih istraživanja analizirano 16 siga s dubina od 1, 5 do 41, 5 m iz 7 morem potopljenih objekata: Jama U vode (Krk), Medvjeđa spilja (Lošinj), Spilja u uvali Tihovac (Pag), vrulja Zečica (Starigrad), Jama kod Iškog Mrtovnjaka, Zmajevo uho (Rogoznica) i Jama u uvali Lučice (Brač) (Surić et al. 2005a, 2005b, 2009, 2010 ; Surić & Juračić 2010), a trenutno se analiziraju uzorci iz jame More kod Dubrovnika i spilje Poganice (Šolta). Stalagmit iz Poganice biti će jedna od najdubljih ( 53 m) i najstarijih analiziranih siga iz jadranskog podmorja. Trenutno su najdublje sige registrirane na 71 m dubine u jami Podstražišće II (Brač) (Garašić 2006), a s obzirom na razinu mora 135 m nižu od današnje tijekom posljednjeg glacijalnog maksimuma (Peltier & Fairbanks 2006), nalazi siga se mogu očekivati do tih dubina. Literatura: Garašić, M. (2006): Pronađeni i snimljeni najdublji speleothemi u moru, Spelaeologia Croatica, 7, 58 Peltier, W.R. i Fairbanks, R.G. (2006) Global glacial ice volume and Last Glacial Maximum duration from an extended Barbados sea level record. Quaternary Science Reviews, 25, 3322-3337 Surić, M. (2006): Promjene u okolišu tijekom mlađeg pleistocena i holocena – zapisi iz morem potopljenih siga istočnog Jadrana, Doktorska dizertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, pp 213 Surić, M., Juračić, M., Horvatinčić, N. i Krajcar Bronić, I. (2005a): Late Pleistocene - Holocene sea-level rise and the pattern of coastal karst inundation: records from submerged speleothems along the Eastern Adriatic Coast (Croatia), Marine Geology, 214/1-3, 163-175 Surić, M., Horvatinčić, N., Suckow, A., Juračić, M. i Barešić, J. (2005b): Isotope records in submarine speleothems from the Adriatic coast, Croatia, Bulletin de la Société Géologique de France, 176, no. 4, 363-373 Surić, M., Richards, D., Hoffmann, D., Tibljaš, D. i Juračić, M. (2009): Sea level change during MIS 5a based on submerged speleothems from the eastern Adriatic Sea (Croatia), Marine Geology, 262, 62- 67. Surić, M. i Juračić, M. (2010): Late Pleistocene – Holocene environmental changes – records from submerged speleothems along the Eastern Adriatic coast (Croatia), Geologia Croatica, 63/2, 155-169 Surić, M., Lončarić, R. i Lončar, N. (2010): Submerged caves of Croatia – distribution, classification and origin, Environmental Earth Sciences, 61/7, 1473-1480

podmorski speleološki objekti; sige; izotopi; promjene paleookoliša

nije evidentirano