Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 576935

Sto godina Industrijsko-obrtničke škole Virovitica


Reider, Vladimir
Sto godina Industrijsko-obrtničke škole Virovitica, Virovitica: Hrvatska obrtnička komora, Industrijsko-obrtnička škola Virovitica, 2005 (monografija)


Naslov
Sto godina Industrijsko-obrtničke škole Virovitica
(A hundred years of Industrial-Crafts School Virovitica)

Autori
Reider, Vladimir

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatska obrtnička komora, Industrijsko-obrtnička škola Virovitica

Grad
Virovitica

Godina
2005

Stranica
324

ISBN
953-95018-0-6

Ključne riječi
školski prostor, nastavni plan, organizacija nastave, učenici (naučnici), nastavnici, financiranje škole
(school space, curriculum, teaching organization, students (apprentices), teachers, school financing)

Sažetak
Industrijsko-obrtnička škola Virovitica kao sljednica Šegrtske škole u proteklih sto godine prošla je buran i zanimljiv put. Radila je pod pet različitih imena: Šegrtska škola (1903. do 1928.), Opća zanatsko trgovačka škola (1928. do 1935.), Stručno produžna škola (1935. do 1947.), Škola za učenike u privredi (1947. do 1971.) i Industrijsko-obrtnička škola (od 1991.). Zbog neimanja vlastitog prostora Škola je često mijenjala i mjesto rada: stara zgrada Više pučke škole ("Hunkarova kuća") od 1903. do 19l3., nova zgrada Više pučke i Niže ženske pučke škole (kasnije zgrada gimnazije) od 19l3. do 1918., zgrada Niže pučke škole (Državne narodne muške osnovne škole) od 1918. do 1943., ponovno u zgradi gimnazije od 1946. do 1960., montažne zgrade tzv. "barake" (danas zgrade HAK-a) od 1960. do 1966., zgrada za izvanarmijski vojni odgoj naroda tzv. III. zgrada (danas zgrada tvrtke Sedam plin) od 1966. do 1971. godine i danas zgrada Tehničke škole od 1991. godine. Pored navedenih zgrada pojedini razredni odjeli, zbog pomanjkanja prostora, koristili su i druge iznajmljene prostore u gradu. Vrlo kratko vrijeme Škola je imala i vlastiti prostor, dvije montažne zgrade tzv. "barake" od 1960. do 1966. godine, a sve ostalo vrijeme bila je podstanar. Prva radionica koju je škola imala bila je drvna radionica, potom metalska pa krojačka te elektro radionica. Do 1935. godine postojao je nastavni plan za pripravni tečaj i niži odio te nastavni plan za viši odio koji se razlikovao za: građevnu, industrijsku, mješovitu i trgovačku skupinu. Od 1935. godine postojao je nastavni plan za pripremni razred i nastavni plan redovnih razreda koji se razlikovao za razrede općeg usavršavanja, stručnog usavršavanja zanatskog i stručnog usavršavanja trgovačkog smjera. Od 1949. godine izrađeni su nastavni planovi po strukama, a od 1991. godine nastavni planovi i programi izrađeni su po zanimanjima. Organizacija nastave u pogledu početka i završetka školske, odnosno nastavne godine, školskih praznika, trajanja školskog sata i odmora učenika nije doživjela neke bitne promjene sve vrijeme postojanja škole. Do godine 1945. upravljanje školom bilo je putem općinskog odnosno mjesnog školskog odbora i upravitelja škole. Promjene u načinu upravljanja školom bile su dosta česte osobito u poslijeratnom periodu od 1945. do 1971. godine. Od 1991. godine upravljanje školom ponovno se ustalilo i obavljalo se putem savjeta organizacije odnosno školskog odbora i ravnatelja škole. Biti naučnikom (učenikom) naročito je bilo teško. Poslije napornog rada kod obrtnika naučnici su bili obvezni do 1949. godine tri puta tjedno u popodnevnim satima pohađati i školu, do 1937. godine čak i nedjeljom, a u periodu od 1949. pa sve do 1959. godine školu su morali pohađati svaki radni dan. Osnutkom centralnih škola uvedeno je naizmjenično održavanje teoretske i praktične nastave. Ovaj oblik održavanja nastave zadržao se sve do uvođenja opće srednje škole 1971. godine. Ugovor o naukovanju bio je obvezan do 1971., a ponovo postaje obvezan uvođenjem dvojnog sustava obrazovanja školske godine 1995./96. Trajanje učenja, radno vrijeme naučnika te prava i dužnosti poslodavca i naučnika odnosno učenika bila su u svakom povijesnom periodu različita. Isto tako učenicima u školi mijenjali su se uvjeti upisa u školu, pedagoške mjere i način izricanja istih, ocjenjivanje učenika te način polaganja pomoćničkog i završnog ispita. Prve stalno zaposlene nastavnike Škola dobiva tek 1949. godine, do tada su na školi radili honorarni nastavnici. Nastavnici pripravnici imali su od 1948. godine obvezu polaganja stručnog ispita, a zaposleni nastavnici stručnih predmeta i praktične nastave od 1951. godine obvezni su bili položiti pedagoško-psihološko obrazovanje. Tjedna norma rada nastavnika bila je različita u svakom povijesnom razdoblju. Od 1992. godine nastavnici su mogli napredovati u zvanje mentora i savjetnika. Udruženja nastavnika koja su djelovala i radila na području kotara odnosno grada Virovitice gotovo sve vrijeme postojanja škole, poslije 1991. godine nisu uspjela zaživjeti. Tijekom čitavog razdoblja djelovanja i rada Škole bilo je poteškoća s njenim financiranjem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija



POVEZANOST RADA


Citiraj ovu publikaciju

Reider, Vladimir
Sto godina Industrijsko-obrtničke škole Virovitica, Virovitica: Hrvatska obrtnička komora, Industrijsko-obrtnička škola Virovitica, 2005 (monografija)
Reider, V. (2005) Sto godina Industrijsko-obrtničke škole Virovitica. Virovitica, Hrvatska obrtnička komora, Industrijsko-obrtnička škola Virovitica.
@book{book, author = {Reider, V.}, year = {2005}, pages = {324}, keywords = {school space, curriculum, teaching organization, students (apprentices), teachers, school financing}, isbn = {953-95018-0-6}, title = {A hundred years of Industrial-Crafts School Virovitica}, keyword = {school space, curriculum, teaching organization, students (apprentices), teachers, school financing}, publisher = {Hrvatska obrtni\v{c}ka komora, Industrijsko-obrtni\v{c}ka \v{s}kola Virovitica}, publisherplace = {Virovitica} }