hrvatski

Prijedlog UNESCO-u za uključivanje šibenske katedrale u listu svjetskih spomenika kulture

Iskaz značajnosti: Šibenska katedrala je trobrodna, troaspidalna bazilika s upisanim transeptom i kupolom, spomenik mješovitog gotičko renesansnog stila. Građena je tijekom stotinu godina (1431-1535) u tri stilski različite faze: I. faza (1431-1441) u stilu kasne lombardske gotike, djelo je protomagistra Francesco di Giacomo, sa suradncima Pincino i Busato, a skulpture glavnog i sjevernog portala radio je Bonino da Milano. U toj su fazi samo započeta tri broda, bez svodova. II. faza (1441-1475), u gotičko - ranorenesansnom stilu, djelo je Jurja Matejeva Dalmatinca (Georgius Mathei Dalmaticus), projektanta, kao protmagister i voditelj gradnje od 1441. do 1475. dovršio je arkade glavnog i svodove bočnih brodova, novog istočnoga dijela s kupolom na sjecištu broda i transepta; dovršena krstionica ispod svetišta i apside južnoga broda, tri apside s vijencem izvana od 72 ljudske gave tri lavlje, prigrađena sakristija na stubovima. III. faza (1475-1505) u čistom ranorenesansnom stilu, proto Nikola Firentinac (Niccolo di Giovanni Fiorentino): svodovi glavnog i bočnih brodova, svetišta i transepta s krovnim skulpturama, zatim osmerostrani tambur s kupolom i glavna fasada "trolisnog zabata" (triloba). IV. Nakon toga slijedi dovršavanje gradnje, s rozetom na pročelju, a posveta je uslijedila tek 1555. Značenje katedrale je u skladu oblika unatoč miješanju stilova, te u savršenoj ravnoteæi građevnih dijelova u kompoziciji cjeline. Katedrala ima niz osebujnih i jedinstvenih značajki ne samo u sklopu arhiteture svoga doba, nego i u cjelokupnoj europskoj ahitektonskoj baštini.

jedinstvo kamene građe; montažna metoda; identitet interijera i eksterijera; funkcionalni trolisni zabat; jedinstvo arhitekture i

nije evidentirano