hrvatski

Mjerenje regionalne efikasnosti u Hrvatskoj primjenom analize omeđivanja podataka

U radu se mjeri regionalna efikasnost hrvatskih županija u trogodišnjem razdoblju od 2005. do 2007. godine, korištenjem neparametarske metode analize omeđivanja podataka (AOMP) zasnovane na linearnom programiranju. Prezentiran je skup inputa i outputa kojeg čine pokazatelji kojima je moguće mjeriti ostvareni stupanj regionalnog društveno-gospodarskog razvoja, a analiza je inicijalno provedena korištenjem osnovnih modela sa svojstvom konstantnog i varijabilnog prinosa. Slijedom dobivenih rezultata izabran je model BCC, pa se daljnja analiza zasniva na pretpostavci varijabilnog prinosa i korištenju pripadnih modela uz oba usmjerenja (na inpute i na outpute). AOMP je kao efikasne identificirala županije koje čine efikasnu granicu skupa proizvodnih mogućnosti i predstavljaju primjere dobrog gospodarenja, te kao neefikasne županije koje se nalaze ispod te granice i potrebno ih je dodatno analizirati kako bi se utvrdili ne samo izvori nego i iznosi njihove neefikasnosti u svakom od izvora. Efikasnost se mjeri na osnovi udaljenosti točke koja predstavlja inpute i outpute promatrane županije od efikasne granice. Predstavljena je klasifikacija i karakterizacija efikasnosti i neefikasnosti te prikazana podjela efikasnosti na tehničku efikasnost i efikasnost s obzirom na opseg djelovanja i dana karakterizacija najproduktivnijeg opsega djelovanja. Uvedena su i proširenja osnovnih modela AOMP, i to modeli s kategorijskim varijablama i modeli analize prozora te njihova kombinacija. Uz kategorijski se pristup nastojao ublažiti prirodno, povijesno i politički uvjetovan neravnopravan položaj županija dok je analizom prozora omogućeno praćenje dinamike njihova društveno- gospodarskog razvoja kao i korištenje većeg broja njegovih pokazatelja. Kombinacijom ovih modela regionalna se efikasnost ocjenjuje uz istodobno korištenje većeg broja pokazatelja i uvažavanje neravnopravnog položaja županija. Istraživanje je potvrdilo hipotezu o pogodnosti AOMP za mjerenje relativne regionalne efikasnosti hrvatskih županija i primjenjivosti njezinih rezultata. Rezultati korištenih modela opovrgnuli su pak hipotezu o efikasnosti isključivo Grada Zagreba, dok je analizom prozora potvrđena hipoteza o trendu rasta prosječne efikasnosti hrvatskih županija u razdoblju od 2005. do 2007. godine.

analiza omeđivanja podataka (AOMP) ; efikasnost ; donositelj odluke (DO) ; regionalni razvoj ; županija ; model BCC ; efikasna granica ; prinos ; referentni skup ; projekcija ; opseg djelovanja ; kategorijske varijable ; analiza prozora

nije evidentirano