hrvatski

Akatizija u dvije bolesnice liječene olanzapinom

Nuspojave antipsihotika predstavljaju značajan problem u uspješnom liječenju psihotičnih poremećaja. Kod antipsihotika druge generacije ekstrapiramidalne nuspojave (EPS) se pojavljuju rjeđe nego kod antipsihotika prve generacije. Akatizija je relativno česta nuspojava kako FGA tako i SGA. Olanzapin spada u lijekove sa umjerenim rizikom razvoja akutne akatizije. Dijagnostika akatizije je složena i uključuje subjektivne psihičke simptome, objektivne motoričke simptome, te distres koji oni uzrokuju. Najčešći i najšire primjenjivana dijagnostička skala je Barnes Akathizia Scale (BAS). Prema vremenu pojavljivanja dijelimo akutnu, tardivnu, withdrawl i kroničnu akatiziju, a prema kliničkim manifestacijama subjektivnu, objektivnu i mješanu kliničku sliku akatizije. Prikazane su dvije bolesnice sa akutnom akatizijom od kojih je prva bolesnica razvila kliničku sliku sa svim simptomima akatizije koja je nastupila po uvođenju 20 mg olanzapina u prvih tjedan dana liječenja. Nije reducirana doza olanzapina već je u terapiji uz diazepam dodan propranolol. Bolesnica se oporavila od akatizije bez posljedica. Kod druge bolesnice klinička slika nije bila specifična, pojavila se u prvih tjedan dana izražena inner restlessness koju je bolesnica jasno i zadovoljavajuće opisala. Tek na povišenje doze olanzapina na 20 mg uočena je pojačana potreba za kretanjem i fizičkom aktivnošću od čega se bolesnici smanjio osjećaj anksioznosti. Ukinuto je liječenje olanzapinom i promijenjeno uvođenjem klozapina uz diazepam te se bolesnica nakon nepuna dva tjedna u potpunosti oporavila od akatizije. Današnji dijagnostički instrumenti, prvenstveno BAS ne zadovoljavaju potrebe točne dijagnostike. Liječenje akutne akatizije je najčešće uspješno uz redukcije doze ili zamjenu antipsihotika drugim, te dodatkom propranolola i beznodiazepina kao što je učinjeno u oba prikazana slučaja.

akatizija; olanzapin

nije evidentirano