hrvatski

Subkronično trovanje kokoši nesilica gozerozinom

U radu su istraživani učinci različitih doza gizerozina (2, 5 ; 5 ; 7, 5 i 10 ppm) na zdravlje kokoši nesilica što je uključivalo kliničku, biokemijsku i patološko-morfološku pretragu. Pokus je trajao tri tjedna, a korišteno je ukupno 115 kokoši nesilica. po završetku svakog tjedna žrtvovano je, pod kloroform anestezijom, po sedam kokoši iz svake skupine, a prije početka pokusa žrtvovano je deset potpuno zdravih kokoši kao početna, ničim tretirana kontrola. Kliničkom pretragom, u svih skupina životinja, (kontrolne i gizerozinom tretirane životinje) nisu uočeni znaci bolesti koji bi se mogli povezati s aplikacijom gizerozina. Patološko-morfološke promjene su, uglavnom, uključivale promjene na kutikuli mišićnog želuca u tipu stanjenja ili zadebljanja kutikule koja je bila hrapava, a po njoj su bile rasijane erozije i nešto ulceracija, ali bez perforacije želuca. Uginule su samo dvije životinje na samom početku pokusa i njihovo uginuće nije povezano s djelovanjem gizerozina. Od patološko-histoloških promjena u pokusnim skupinama životinja najzastupljenije su promjene na krvnim žilama koje su se manifestirale zadebljanjem krvnih žila, edemom i mononuklearnim infiltratom. Ove promjene su utvrđene u gotovo svim istarživanim organima (jetri, srcu, bubrezima, slezeni, plućima, gušterači, mozgu, duodenumu, mišićnom i žljezdanom želucu). Od distrofičnih promjena najizraženije su bile parenhimska i hidropično vakuolarna distrofija koje su rezultat hipoksičnih stanja. Za njihov nastanak pogodovale su i prije opisane promjene na krvnim žilama. Najdominantnije patološko-histološke promjene u gizerozinom tretiranim skupinama životinja bile su izražene na duodenumu i bile su karakterizirane jakim upalnim promjenama, uključujući i nekrotičnu upalu, a u početnim stadijima uočena je vakuolizacija podsluznice crijeva. Patološkohistološke promjene gušterače su vjerojatno posljedica patološkog mehanizma različitog od hipoksije i može se dovesti u vezu s izravnim toksičnim djelovanjem gizerozina. Biokemijski nalazi (uree, kreatinina, AST, ALT, CK, kolesterola i triglicerida) pokazivali su visoku varijabilnost, tako da su u malom broju slučajeva utvrđene statističke značajnosti. Zbog toga je njihovo značenje u procjenjivanju oštećenja tkiva, odnosno organa, u našem pokusu bilo ograničeno.

gizerozin; subkronična toksičnost; kokoši; patomorfologija;

nije evidentirano