Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Europski istraživački projekt: INDI_SHEEP TRADI_CHEESE (CROSBI ID 183175)

Prilog u časopisu | stručni rad

Grizelj, Juraj Europski istraživački projekt: INDI_SHEEP TRADI_CHEESE // Ovčarsko kozarski list, VII (2012), 35; 26-27

Podaci o odgovornosti

Grizelj, Juraj

hrvatski

Europski istraživački projekt: INDI_SHEEP TRADI_CHEESE

INDI_SHEEP TRADI_CHEESE predstavlja europski istraživački projekt kofinanciran kroz okvirni program FP7 (SEE-ERA.NETPlus) koji je u konzorciju okupio 5 istraživačkih partnera iz 4 zemlje regije (Grčka, Hrvatska, Makedonija i Srbija). Proizvodnja sira tipična je za svako zemljopisno područje što je činjenica prepoznata kroz sireve zaštićene zemljopisnim podrijetlom. Potrošači su prepoznali tradicionalne sireve po njihovim jedinstvenim svojstvima kvalitete, a pri tome zahtijevaju higijenske certifikate njihove proizvodnje. To su sirevi koji se mahom proizvode preradom sirovog mlijeka koje je u sebi sačuvalo specifične arome koje proistječu od kvalitetnih, nedirnutih pašnjaka Cilj ovog projekta je pružiti potporu lokalnim proizvođačima u izradi sigurnih i certificiranih tradicionalnih sireva od mlijeka autohtonih pasmina ovaca. Takav cilj će se ostvariti kroz osiguranje opskrbe mlijekom autohtonih pasmina ovaca te osiguranjem higijene i naglašavanjem kvalitativne nadmoći tradicionalnih sireva. Radni plan projekta strukturiran je kroz 4 istraživačka i 1 management radni paket (tzv. work packages). U istraživačkim paketima provodit će se istraživanja s ciljem optimizacije različitih predloženih protokola, dok peti radni paket uključuje financijsku, znanstvenu i administrativnu koordinaciju. Prije nego li objasnimo zadatke ovog europskog projekta, bitno je razjasniti neke bitne pojmove koji se pojavljuju u tekstu. Ovce su sezonski poliestrične životinje što znači da se spolni žar javlja u redovitim vremenskim razmacima i to samo tijekom trajanja sezone spolne aktivnosti. Sezona spolne aktivnosti u umjerenom klimatskom pojasu traje od sredine ljeta do sredine zime tj. u razdoblju kada počinje i traje skraćivanje trajanja dana. Van toga razdoblja ovce su spolno neaktivne što nazivamo razdobljem anestrusa. To drugim riječima znači da je i sezona janjenja vremenski određena te traje od siječnja do ranog ljeta, s najizraženijim razdobljem u proljeće. Ostatak godine (od 3. do 6. mjeseca) ovce se nalaze u razdoblju anestrusa. Obzirom na navedeno, opskrba tržišta ovčjim mlijekom i mliječnim proizvodima te janjećim mesom izrazito je sezonska. Tradicionalni uzgoj autohtonih pasmina ovaca nisko je produktivan i izrazito sezonski. Ukoliko ovčari žele odgovoriti zahtjevima modernog tržišta i opskrbljivati ga svojim proizvodima tijekom cijele godine, nužno je provoditi reproduktivni management stada koji je temelj ovog europskog projekta. Primjenom svjetlosnih režima u štali (izmjena razdoblja dugih i kratkih dana) moguće je manipulirati spolnom aktivnošću ovaca i izazvati pojavu spolne aktivnosti u razdoblju anestrusa (proljeće) ili prijelaznog razdoblja (tzv. avansiranje sezone spolne aktivnosti). Utjecaj mužjaka temelji se na činjenici da je u ovaca u prijelaznom razdoblju, pred početak prirodne sezone spolne aktivnosti ili u onih koje su pobuđene svjetlosnim režimom moguće sinkronizirati i uraniti (avansirati) pojavu spolne aktivnosti naglim uvođenjem ovnova koji su prethodno bili izdvojeni iz štale u objekt udaljen barem 100 m (potpuna izolacija). Naglo uvođenje ovnova među ovce (stalni kontakt, 1 mužjak na 10 ovaca) rezultirat će sinkronom pojavom plodnih estrusa u ovaca 20-25 dana nakon uvođenja. Sinkronizacija stada nehormonalnim metodama najčešće se provodi kombinacijom dvaju metoda. Projekt ima za zadatak osigurati europskom mljekarskom ovčarstvu inovativnu, gospodarski i okolišno održivu tehnologiju neophodnu za nehormonalnu proizvodnju ovčjeg mlijeka i srodnih proizvoda kao što je sir. Isto se ima ostvariti umjetnim osjemenjivanjem (UO) kojim će se kontrolirati rasplođivanje tijekom cijele godine, bez egzogene upotrebe hormona. Ova tehnologija će omogućiti europskom ovčarstvu da djeluje u potpunom suglasju s legislativom Europske komisije koja ograničuje korištenje egzogenih hormona u sinkronizaciji stada, posebice van sezone spolne aktivnosti, a koja će biti dodatno pooštrena u vrlo bliskoj budućnosti. U tom smislu projekt će omogućiti održivost ovčarstvu kako s gospodarskog tako s ekološkog aspekta. Nadalje, omogućit će se europskom ovčarstvu da odgovori na povećanu potražnju za ovčjim mljekarskim proizvodima uključujući organski proizvedene proizvode putem kontinuirane opskrbe nehormonalno proizvedenog mlijeka tijekom cijele godine. Radni paketi posloženi su kako slijedi: 1. OSIGURANJE OPSKRBE MLIJEKOM AUTOHTONIH PASMINA U ovom radnom paketu analizirat će se reproduktivne karakteristike i osobitosti nekih lokalnih pasmina ovaca (ovčepoljska pramenka u Makedoniji, dalmatinska i lička pramenka u Hrvatskoj, sjenička pramenka u Srbiji i lezbo iz Grčke) od čijeg se mlijeka proizvode tradicionalni sirevi u svrhu dobivanja uvida o mogućnostima povećanja produktivnosti autohtonih pasmina ovaca. Uvid će se dobiti detaljnom analizom reproduktivnih svojstava i osobitosti na osnovu kojih će biti moguće stvoriti unaprijeđene reproduktivne programe kojima će se moći ostvariti povećana produktivnost stada, ukoliko potrebu za povećanjem produktivnosti stada izraze ovčari ili njihove udruge. Pristup I: Ovaj pristup orijentiran je primjeni metoda potpomognute reprodukcije u radu s autohtonim pasminama ovaca. U ovom dijelu projekta proučavat će se mogućnosti poboljšanja i unapređenja produktivnosti autohtonih pasmina primjenom umjetnog osjemenjivanja i MOET postupaka (multipla ovulacija i embriotransfer). Cilj je ovog dijela projekta utvrditi, standardizirati i prilagoditi MOET protokole uvjetima proizvodnje i uzgoja autohtonih pasmina ovaca, a napose bi se pozornost obratila istraživanju smrzivosti ovnovskih ejakulata (različitim krioprotektorima i protokolima) i zametaka. Podnošenje smrzavanja ejakulata provjerit će se laparoskopskim umjetnim osjemenjivanjem otapanjem sjemena pohranjenog u kontejneru s tekućim dušikom. Svi gore opisani protokoli bitni su za formiranje banke biološkog materijala navedenih pasmina u budućnosti. II: Ovaj je pristup posvećen primjeni prirodnih nehormonalnih metoda kontrole estrusa i povećanja plodnosti stada koje su primjerene ekstenzivnom i poluekstenzivnom, ekološki prihvatljivom ovčarenju. Prije nego li se primjene nehormonalne metode kontrole estrusa potrebno je vrlo precizno odrediti pasminske reproduktivne profile (karakteristike spolnog ciklusa, sezone spolne aktivnosti i anestrusa idr.) ovaca, ali jednako tako i ovnova. Na osnovu dobivenih rezultata dobit ćemo spoznaje kada se u terenskim uvjetima mogu primijeniti nehormonalne metode sinkronizacije stada („utjecaj mužjaka“, primjena svjetlosnih režima) i flushinga (pojačana hranidba 3-4 tjedna prije planiranog pripusta) koje su u skladu s rastućom potražnjom za organskim, ekološkim proizvodima na tržištu EU. Opisanim metodama moguće je ostvariti raniji početak sezone mrkanja i pripusta ovaca, odnosno inducirati sezonu spolne aktivnosti u skladu sa zahtjevima tržišta tijekom cijele godine. 2. OSIGURANJE HIGIJENE I NAGLAŠAVANJE IZNIMNE KAKVOĆE TRADICIONALNIH SIREVA Pozornost ovog radnog paketa usmjerit će se prema produkciji četiri tradicionalna sira iz regije (Ladotyri Mytilinis iz Grčke, Sir iz mišine iz Hrvatske, Ovčo belo sirenje iz Makedonije i Sjenički sir iz Srbije). To su sirevi izvrsne kakvoće zahvaljujući tome što se tijekom njihove proizvodnje ne gube jedinstvene arome s nedirnutih pašnjaka, visoke razine izvornih bakterija mliječne kiseline i mliječne bjelančevine denaturirane tijekom termičke obrade mlijeka. U proizvodnji ovakovih sireva soljenje, sušenje i porast kiselosti su postupci tijekom kojih dolazi do eliminacije ili redukcije na sigurne razine bilo kojeg eventualno prisutnog nepoželjnog mikroorganizma. To pak udvostručuje potrebu za higijenom tijekom svih postupaka proizvodnje te za kvalitetom sirovog mlijeka. U isto vrijeme varijabilnost proizvoda kao posljedica heterogenosti izvorne mikroflore je mana u proizvodnji tradicionalnih sireva. Analize će se provoditi počevši od inicijalnog supstrata tj. sirovog mlijeka, a zatim i sira. I. Evaluacije kvalitete mlijeka: mikrobiološka pretraga i kemijska analiza mlijeka te II. Evaluacije kvalitete sira: mikrobiološka pretraga, učinak pasterizacije mlijeka na mikrobni razvoj, sastav NSLAB (nestarterske bakterije mliječne kiseline) tijekom zrenja, razvoj patogena, kemijske i biokemijske analize sira tijekom zrenja te organoleptička evaluacija sira. Sirevi koji će se analizirati svojstveni su i specifični za pojedine regije. Neka od njihovih svojstava su sljedeća: Ladotyri Mytilinis je sir koji se tradicionalno proizvodi na grčkom otoku Lezbu (Mytilini je najveći grad na tom otoku). To je svijetlo žuti, slain tvrdi sir snažnog okusa koji zrije i čuva se u maslinovom ulju (lado=ulje ; tyri=sir). Detaljno će se analizirati tradicionalna tehnologija proizvodnje sira tijekom koje će se redovito uzorkovati sir kako tijekom zrenja (90 dana) tako i tijekom pohrane u ulju (1 godina). Sir iz mišine je bijeli do svijetložuti sir, s nijansu tamnijom površinom koji se proizvodi od sirovog punomasnog ili obranog ovčjeg mlijeka u Dalmaciji tijekom ljetne ispaše, a karakterizira ga specifični ugodni miris i umjereno slani okus. Sir je nepravilnog oblika, a ima nekoliko ovalnih nepravilno raspoređenih šupljina. Sir je poseban i po tome što zrije u kožnoj janjećoj mješini. Traje 4-6 mjeseci. Sir će se uzorkovati tijekom 30-50 dana zrenja na uzornom Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu OPG Škovrlj Mira iz Razvođa kod Drniša. Ovčo belo sirenje (ovčji bijeli sir) predstavlja bijeli meki sir koji se proizvodi tijekom ljetnih mjeseci u planinskim područjima Makedonije. Zrenje u rasolu traje 3 mjeseca kako bi sir dobio svojstven okus i aromu. Uzorci će se uzimati s dva planinska područja tijekom trajanja zrenja sira. Sjenički sir proizvodi se od sirovog mlijeka u južnom dijelu Srbije (Sandžak), a kako bi dobio svojstvenu strukturu i aromu zrije minimalno 4-5 mjeseci, a čuva se u rasolu. I u ovom slučaju pratit će se tradicionalna tehnologija proizvodnje te će se uzorkovanja provoditi tijekom cijelog razdoblja zrenja. Sagledat će se i utjecaj biljnog sastava pašnjačkih površina (ovisno o području, godišnjem dobu) i proučiti utjecaj biljnog sastava pašnjaka na kemijska, mikrobiološka i organoleptička svojstva sira. Dobiveni rezultati bit će od važnosti u smislu ostvarenja prepoznatljivosti autohtonih sireva na tržištu dobivanjem oznake proizvoda zaštićenog geografskog podrijetla (PGI) ili proizvoda zaštićenog oznakom izvornosti (PDO). Dobiveni rezultati mogu koristiti u svrhu stvaranja parametara za kontrolu kvalitete i sigurnosti, parametara samog tijeka proizvodnje kako bi se dobio kvalitetan proizvod, a potrošači bi tako dobili certificirani kvalitetan proizvod. 3. RAZVOJ BAZE PODATAKA O SUSTAVIMA RUKOVOĐENJA Projekt će posvetiti pozornost rizicima koje nosi uzgoj autohtonih pasmina ovaca (zdravlje, dobrobit, biološka raznolikost, okoliš, uzgoj i držanje, hranidba, ponašanje, marketing, legislativa, itd.) i opisati različite proizvodne sustave. Razvit će se baza podataka temeljena na ekonomskim, okolišnim i socijalnim parametrima proizvodnje koja može poslužiti u sagledavanju potencijalnih rizika, donošenju odluka te sagledanju perspektiva održivog uzgoja ovaca. Odredit će se svi parametri i sakupljati podaci povezani s očuvanjem autohtonih pasmina i tradicionalnih sireva na razini farme te će se oformiti baza podataka o sustavima rukovođenja takovih uzgoja. Analizom podataka bit će moguće razviti simulacijske statističke modele i predviđanja o održivoj proizvodnji tradicionalnih sireva dobivenih od mlijeka autohtonih pasmina. Na kraju projekta (listopad 2012) očekujemo ostvariti sljedeće rezultate: - znanstveno izviješće o indukciji superovulacije i njenoj standardizaciji za lezbo i ovčepoljsku pramenku te protokoli smrzavanja sjemena i zametaka. - znanstveno izviješće o učinkovitosti metoda za kontrolu rasplođivanja koje nisu temeljene na korištenju hormonalnih spužvica (utjecaj mužjaka, implantati melatonina) u ličke i sjeničke pramenke u terenskim uvjetima koji će se temeljiti na podacima o rasplodnim osobitostima prethodno dobivenim u ovom projektu. - znanstveno izviješće o kvaliteti i higijenskom statusu proizvodnje tradicionalnih sireva, utjecaju različitih faza laktacije, zemljopisnog položaja (različiti klimatski i pašni uvjeti) i pasterizacije mlijeka na kvalitativna svojstva sira te standardizacija tradicionalne proizvodnje sira korištenjem novih tehnologija - izviješće o anketi i analizi rizika za lezbo pasminu. Očuvanje tradicionalnih pasmina i ekstenzivnog ovčarenja očuvat će ili povećati površinu zemlje uključenu u tradicionalnu, organsku proizvodnju, što se smatra važnijim od manje količine dobivenog proizvoda ovim načinom uzgoja. Zajednička istraživanja autohtonih pasmina ovaca u regiji pomoći će utvrđivanju njihovog statusa, komparativnih prednosti i nedostataka. Rezultat vrednovanja ovakovog načina uzgoja i proizvodnje trebalo bi ohrabriti ovčare da nastave uzgajati autohtone pasmine ovaca koje neće mijenjati s produktivnijim pasminama koje imaju tendenciju dominiranja u zemljama Europe tijekom zadnjih desetljeća. Ovo ujedno osigurava očuvanje biodiverziteta regije. Sve informacije vezane uz rad na ovom europskom projektu mogu se dobiti i na mrežnoj stranici projekta www.indisheep-tradicheese.gr

ovce; reprodukcija; tradicionalni sirevi; autohtone pasmine; asistirana reprodukcija; nehormonalne metode

nije evidentirano

engleski

European research project: INDI_SHEEP TRADI_CHEESE

nije evidentirano

sheep; reproduction; traditional cheeses; indigenous breeds; assisted reproduction; nonhormonal methods

nije evidentirano

Podaci o izdanju

VII (35)

2012.

26-27

objavljeno

1846-0070

Povezanost rada

Veterinarska medicina, Biotehnologija