hrvatski

Odabir najprimjerenije metode kartiranja ležišnih varijabli obzirom na vrstu i broj podataka

U radu je prikazana važnost izrade geoloških karata pri karakterizaciji ležišta ugljikovodika. Napravljen je kratki povijesni pregled razvoja kartografije te uvid u pojedine metode kartiranja i kartografske prikaze koji su se posebno razvijali tijekom XIX. i XX. stoljeća. Zatim je prikazana povijest razvoja geostatistike i dan teorijski pregled matematičkih metoda za kartiranje koje se danas često koriste na računalima. Opisane su prvo jednostavnije metode i to inverzne udaljenosti, najbližeg susjedstva te pokretne sredine. Nakon toga dana je kratka teorija najvažnijih geostatističkih metoda te primjeri njihove uporabe u Dravskoj depresiji. Numerička provjera rezultata opisana je u poglavlju "krosvalidacija". na kraju je napravljena karta debljina sloja metodom inverzne udaljenosti i krigingom. Analiza je rađena na imaginarnom, ali mogućem skupu podataka Savske depresije. Prikazani su rezultati krosvalidacije na temelju kojih je napravljena usporedba među primijenjenim metodama. Na temelju dobivenih rezultata zaključeno je da je na modelu od 25 ulaznih podataka primjerenije upotrijebiti kriging, odnosno geostatistiku, kao sredstvo za izradu geološke karte.

kartiranje; geološke karte; ležišta ugljikovodika; interpolacija; geostatistika; kriging

Ocjenjivači: Prof. dr. sc. Zdenko Krištafor Prof. dr. sc. Katarina Simon Doc. dr. sc. Tomislav Malvić